Prijava
Posjetite nas na Facebooku
Srijeda, 17 OĹľujak 2004 21:46 | 
Autor Tomislav Luki? | 
| 
| 
U svojoj krhkoj životnoj niti gljive su ovisne o mnoštvu faktora ali ponajviše o podlozi na kojoj rastu.Ve?ina je vjerna „zavi?aju“ pa ?esto dolaze na istom mjestu.Nekima odgovara pješ?ano, drugima glineno, tre?ima kre?nja?ko, neki vole hrpe liš?a ili iglica, drugi pak ?istu zemlju.Neki vole da se griju na suncu, drugi vole polja, a neki mra?nu šumu.Poneki se uvuku duboko pod zemlju. Neki se javljaju na pti?jem perju,na malteru, na jabukama, na pšenici.Cijeli niz izuzetno ukusnih i hranjivih gljiva raste na ?ubrištima podsje?aju?i na Mocarta koji kada je jednom dobio vrlo loš libreto u ruke re?e:“Na ovom smetlištu sagraditi ?u dvorac“.
Naša jestiva ljepotica godine došla je u jednoj radni?koj kupaoni u slivniku.Zove se Coprinus romagnesianus Singer Romagnesijeva gnojištarka i spada u grupu gljiva koje nose oznaku RR (vrlo rijetka). Ovo je drugi legirani nalaz u Hrvatskoj i eksikat je pohranjen u fugarij Instituta Ru?er Boškovi?.
Zlatna kovanica BPŽ Tomislavu Luki?u
Prvi put u povijesti moderne Hrvatske u Slavoniji je uru?ena jedna županijska nagrada za iznimna ostvarenja u popularizaciji i istraživanju gljiva i zaštiti okoliša. Dobitnik „Kovanice od zlata je urednik ove stranice Tomislav Luki?
Svojim zalaganje i radom na podru?ju istraživanja gljiva dao je veliki doprinos znanosti. Gotovo trideset godina se intenzivno bavi istraživanjem i prou?avanjem ovog ?udesnog svijeta. Organizirao je više izložbi gljiva, dana gljiva i brojna predavanja o gljivama u regiji.
Dao je doprinos u izradi Crvene liste zašti?enih vrsta gljiva Hrvatske gdje su zahvaljuju?i nalazima GD Varganj Slavonski Brod kojem je on na ?elu ostvareni vrijedni rezultati na polju inventarizacije gljiva Brodsko posavske županije, ali i cijele Slavonije.
Plod ovoga rada su dvije knjige koje je u nakladi Posavske Hrvatske Luki? izdao 2012. I 2013. godine.
U knjizi „Toksikologija gljiva“ na inovativan na?in je objasnio problematiku trovanja gljivama unose?i najnovija znanstvena istraživanja iz cijelog svijeta. Ova knjiga se u stru?nim krugovima smatra velikim doprinosom smanjenju broja intoksikacija gljivama u Brodsko posavskoj županiji, Hrvatskoj i regiji. Drugu knjigu koja je izašla krajem 2013. godine „Otrovi biljaka i gljiva“ Luki? je napisao sa dr. Mariom Crvenkom se smatra velikim znanstvenim doprinosom u problematiziranju kemijskih osnova toksina u biljkama i gljivama.
Uz ove dvije knjige Luki? redovito piše ?lanke i stru?ne rasprave za nekoliko ?asopisa koji se bave zaštitom okoliša i prirode. Povremeno objavljuje kolumne u Posavskoj Hrvatskoj, Ve?ernjem listu, Katoli?kom tjedniku, Fondeku, Ekoreviji, Sb plus portalu i drugim ?asopisima i portalima u Slavoniji i regiji. Internet portal svijet-gljiva.com je jedna od najstarijih stru?nih web stranica o gljivama koji Luki? ure?uje i održava od 2002. godine. Na stranici se nalazi njegova enciklopedija gljiva sa 500 obra?enih vrsta što je najve?i broj gljiva autorski obra?enih na internetskim stranicama u zemljama bivše Yu.
Uz ovo Luki? se bavi pisanjem razli?itih ?lanaka koji doprinose popularizaciji zaštite okoliša u regiji,a posebno u Slavoniji. Autor je brojnih projekata koji su dobili potpore razli?itih doma?ih i stranih institucija, a jedan od najuspješniji je „Pou?na staza Bara Dvorina“ na ?ijoj promociji je radio cijeli niz godina. Trenutno je angažiran na ocjeni okolišnih projekata koncerna HeidelbergCement.
Uz sve ovo Luki? godinama djeluje kroz nekoliko udruga na promociji zaštite prirode i okoliša. Idejni utemeljitelj i jedan od osniva?a Visoke Vinske Akademije koja je dala kroz desetak godina zna?ajan doprinos promociji vinara i vinogradara naše županije i podizanju kulture konzumiranja vina.
Najnoviji projekt Tomislava Luki?a je Galerija Goll u Slavonskom Brodu koja je u samo tri godine ostavila vrlo zna?ajan trag u kulturnom životu Brodsko posavske županije. U vrlo kratkom roku Luki? je organizirao 25. izložbi istaknutih doma?ih i stranih likovnih umjetnika. Galerija Goll je prepoznata u Slavoniji, Hrvatskoj i regiji kao mjesto koje pruža mogu?nost likovnog doživljaja iznimnog kvaliteta.
Sve?anom sjednicom Županijske skupštine u utorak u dvorani brodske Glazbene škole proslavljena je 21.obljetnica osnutka Brodsko-posavske županije, Dan županije. Sve?anom ?inu nazo?ili su brojni gosti i uzvanici, me?u kojima ministar... Više...
Budi prvi i komentiraj! 17 Tra 2014 Klikova:10674
Ljetni tartuf Tuber aestivum u Bosni Her…
?lanak objavljen u ?asopisu Fondeko 37/2013 Tomislav Luki? Mario Zunga Tihomir Radovac UVOD Tartufe su poznavali stari Egip?ani, Ciceron ih je smatrao istinskom djecom Zemlje, u svojim djelima ih spominje Teofrastu 4. stolje?u prije Krista,... Više...
Budi prvi i komentiraj! 18 Pro 2013 Klikova:14899
Neoliti?ki ?ovjek i gljive
Piše:Tomislav Luki? Tekst objavljen u ?asopisu Fondeko svijet br.37/2013 Više...
Budi prvi i komentiraj! 17 Pro 2013 Klikova:13818
Migalovci-izgubljeno pa vra?eno
Unatrag ?etrdeset godina šumarstvo Hrvatske je poduzelo cijeli niz eksperimentalnih radnji koje su bile usmjerene prema pove?anju proizvodnje drvne mase. Napravljeno je na desetke ploha koje su zasa?ene dokazano brzo rastu?im vrstama drve?a koje bi proizvele ve?i volumen drvne mase. Šumarska struka je odabrala nekoliko stranih (alotohni) vrsta, sve u svrhu osiguranja koli?ina drveta za potrebe prvenstveno drvne industrije. Za svrhu eksperimentiranja sa stranim vrstama i u Posavini je odabrano nekoliko lokacija na kojima je doma?a vrsta hrast lužnjak, jasen i grab. Ove vrste drve?a nisu prirastom zadovoljavale tadašnje zahtjeve koji su dolazili iz drvne industriju, pa se posegnulo za vrstama drveta koje dolaze iz Sjeverne Amerike i to naj?eš?e za duglazijom (Pseudotsuga menziesi ) ikanadskom topolom(Populus canadensis). Po ovom obrascu u neposrednoj blizini Slavonskog Broda na lokaciji Migalovci zasa?ena je eksperimentalna ploha ameri?ke crnogori?ne vrste drveta duglazija. Ništa ne bi bilo upitno da se ne radi o mo?varnom terenu i jednoj od najboljih i najkvalitenijih površina na kojima uspijeva u sastojini hrast lužnjak(Quercus robur) koji postiže iznimne dimenzije, a sama drvna masa poseban kvalitet. Danas se u Migalovcima nalazi na tisu?e prekrasnih stabala hrasta lužnjaka u sastojini sa poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia) i grabom (Carpinus betulus), ali i sa brojnim stablima divlje trešnje (Prunus avium), što ovom arealu od 2.000 ha daje posebnu vrijednost.
Kada nam je voljom drugih u goste došla ameri?ka dendrološka vrsta priroda se pobrinula da u svoje naru?je primi stranca koji tu ne pripada. Kroz svoja mikološka istraživanja koja u Brodsko posavskoj županiji provodim ve? desetlje?ima ova šuma duglazije je bila vrlo interesantna jer je tlo ispod stabala imalo sasvim druga?ija svojstva koja su bila vrlo pogodna za rast i vegetaciju gljiva. Ispod gustih krošanja crnogorice vlaga se u zraku zadržavala mnogo duže nego kod bjelogori?nih sastojina, a temperatura je bila idealna za rast gljiva. Obi?avao sam re?i da je tlo ispod eksperimentalne plohe Migalovci kompletno splet micelija mnogo vrsta gljiva. Kroz brojna istraživanja samo na površini pod duglazijom smo identificirali i inventirali preko stotinu vrsta gljiva. Unatrag nekoliko godina postalo je vidljivo kako ovaj eksperiment nema izgleda jer se dio stabala po?eo sušiti. Šumari su uklonili stabla koja nisu pokazivala znakove daljnje vegetacije, me?utim proces odumiranja nije prestao. Kako redovito posje?ujem ovu šumu u prolje?e je bilo razvidno kako je nestanak moga mikološkog staništa uznapredovao, da bih ovih dana doživio kona?nu potvrdu. Sva stabla na plohi su se osušila, a tlo je preuzela biljna vegetacija. Uz sve ovo jelenska divlja? i svinje su doslovce preorali plohu, tako da je i micelij bez obzira na gubitak drvnih vrsta teško ošte?en. Dakle, evidentno smo izgubili jedno specifi?no mikološko stanište koje je nastalo djelovanjem ?ovjeka. U jednom momentu priroda je stranca primila u svoj zagrljaj da bi mu poslije ?etrdeset godina priop?ila kako tu uop?e ne pripada. U razgovoru sa menadžmentom Hrvatskih šuma re?eno je kako ide završna sje?a stabala duglazije sa plohe, te ustaljenim postupkom sadnja doma?ih vrsta: hrasta, graba i jasena.Povratak na autotone dendrološke vrste za nas gljivare i mikologe zna?i povratak karakteristi?nih mikoloških vrsta koje se u mikorizi naj?eš?e pojavljuju na ovakvim posavskim eko sistemima.
Danas ovaj eksperiment sa prirodom i šumom daje jednu vrlo ružnu sliku. Sva stabla duglazije imaju sme?e žutu boju dok je zelena samo amorfa (Amorpha fruticosa) koja je tako?er ameri?ka grmolika invazivna vrsta. I amorfu smo donijeli kako bi u?vrstili željezni?ke nasipe sredinom devetnaestog stolje?a. Danas se toliko proširila da šumarima stvara ogromne probleme. Samo podatak da je oko 30% šumskih i poljoprivrednih površina Parka prirode Lonjsko polje nastanjeno amorfom pokazuje veli?inu in ozbiljnost problema stranih vrsta.
Migalovci su velika plu?a grada. Šumska površinaod 2000 ha je izniman izvor kisika, stanište mnogih biljnih vrsta i podru?je koje nastanjuje brojna divlja?. Prekrasna džinovska stabla hrasta lužnjaka i divlje trešnje mogu biti pokazna generacijama koje dolaze. Moramo ih njegovati i ?uvati do kraja njihova životna vijeka. Ovo visoko vrijedno podru?je je u nekim projekcijama trebalo postati i zanimljiva turisti?ka destinacija iz koje bi proizašao poneki turisti?ki proizvod, a po meni ima sve osobine zaobrazovanje mladih šumara. Ispred same šume nalazi se sportsko rekreacijski centar Migalovci koji ve? godinama nije u funkciji. Izletište je odavno zaboravljeno, bazeni ne rade, nikada nije napravljena pou?na staza, lovni i ribolovni turizam nikada nisu komercijalizirani.
Jesmo li zaista toliko bogati kada se tako lako odri?emo ovoga neiskorištenog blaga?
Piše:Tomislav Luki? Unatrag ?etrdeset godina šumarstvo Hrvatske je poduzelo cijeli niz eksperimentalnih radnji koje su bile usmjerene prema pove?anju proizvodnje drvne mase. Napravljeno je na desetke ploha koje su zasa?ene dokazano... Više...
Budi prvi i komentiraj! 06 Lis 2013 Klikova:12359
Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiv…
Sinonimi:
Agaricus auratus Paulet, Traité sur les Champignons Comestibles (Paris) 2: 137 (1793)
Agaricus equestris L., Sp. pl. 2: 1173 (1753)
Agaricus flavovirens Pers., in Hoffmann, Naturgetr. Abbild. Beschr. Schwämme (Prague) 3: tab. 24 (1793)
Gyrophila equestris (L.) Quél., Enchir. fung. (Paris): 10 (1886)
Gyrophila equestris var. aurata Quél., Enchir. fung. (Paris): 10 (1886)
Melanoleuca equestris (L.) Murrill, N. Amer. Fl. (New York) 10(1): 24 (1914)
Tricholoma auratum Gillet, Hyménomycčtes (Alençon): 92 (1874) [1878]
Tricholoma flavovirens S. Lundell, in Lundell & Nannfeldt, Fungi Exsiccati Suecici 23-24: no. 1102 (1942) (Indeks fungorum)
Tricholoma equestre (Foto:dr.Tkal?ec,dr.Meši?)
Klasifikacija: Fungi, Basidiomycota, Agaricomycoina, Agaricomycetes, Agaricomyceidae, Agaricales, Tricholomataceae, Tricholoma
Klobuk: promjera je 60 - 120 mm; kod mladih gljiva je zvonolik, sa podvijenim rubom; poslije je spljošten, ?esto s niskom grbicom u sredini; rub klobuka je ponekad valovit, za vlažnog vremena je sluzav, sjajan; razli?itih je nijansi izme?u žute-zelene i sme?e-maslinaste boje; na tjemenu je prekriven sitnim crveno-sme?im ljuskama; gladak je, prili?no mesnat; kožica se lagano guli; na površini se pojavljuju vrlo tipi?ne sme?e-crvenkaste ?ehice.
Trusište /listi?i: gusi i široki; uz stru?ak su slobodni ili prirasli sa zubcem; imaju valoviti slobodni rub sumporasto-žute boje.
Stru?ak: 50 - 70 (100) x 10 - 20 m; ?vrst je i leži duboko u zemlji; pri dnu je zadebljao; gladak je ili sitno uzdužno vlaknasto Ijuskav, žut s maslinastom ili sme?om nijansom i pun.
Meso: bjelkasto je, ispod površine žuto, nježno i krhko; ugodnog je blagog okusa; miris je na brašno; kuhanjem pozeleni.
Spore: široko su elipti?ne, glatke i staklasto prozirne, veli?ine 5,8 - 8,5 x 4,1 - 5,5 µm.
Spore Trcholoma equestre (Breitenbach, Kranzlin 1991).
Kemijske reakcije: kožica (kora) stru?ka u dodiru s KOH kalijevom lužinom trenuta?no pocrveni.
Ekologija: ektomikorizna gljiva, raste u jesen, u Europi, Sjevernoj Americi, Aziji i Sjevernoj Africi, u manjim razbacanim skupinama na kiselim i pjeskovitim tlima ili pojedina?no, ispod borova Pinus sylvestris), ali se može prona?i i ispod drugog crnogori?nog i bjelogori?nog drve?a (Luki? 2012).
Rasprava
Discussion
Prvi slu?aj intoksikacije koja upu?uje na Tricholoma equestre zabilježen je 1992. godine u Francuskoj. Kod dvanaest pacijenata zabilježena je rabdomioliza.[1] Sedam žena (starosna dob 22. do 60. godina) i pet muškaraca (starosna dob 24. do 61. godina) su hospitalizirani izme?u 1992. i 2000. godine s teškom rabdomiolizom otprilike tjedan dana nakon što su pojeli samonikle gljive. Svih 12 pacijenata su konzumirali najmanje tri uzastopna obroka koja su uklju?ivala T. equestre. Niti jedan pacijent nije imao niti naveo neke druge razloge koji su mogli dovesti do pojave ovakvih simptoma. Svi pacijenti su imali vrlo sli?ne simptome: umor i slabost miši?a pra?enu mialgijom i to u nogama, a pojavili su se 24 – 72 sata poslije obroka koji je sadržavao gljive. Slabost se pogoršala u razdoblju od tri do ?etiri dana, a pra?ena je uko?enoš?u nogu, crvenilom u licu, pojavom tamnog urina, blagom mu?ninom bez povra?anja i obilnim znojenjem. (Bedry i sur.2001).
Svi pacijenti su hospitalizirani i imali su znakove teške rabdomiolize s maksimalnim serumskim razinama CPK[2] od 22 067 i.j./L kod žena (n=7) i 34786 i.j./L kod muškaraca (n=5). Elektromiografija je pokazala ozljede miši?a bez ozljeda perifernih živaca, a biopsije miši?a kvadricepsa su pokazivale stalna miši?na ošte?enja. Troje pacijenata u Francuskoj je umrlo, usprkos intenzivnom lije?enju koje je uklju?ivalo veno-vensku hemofiltraciju, nakon što su razvili tešku hipertermiju (do 42°C), dispneju u mirovanju, akutni miokarditis i proširenje QRS kompleksa bez teške acidoze. Na obdukcijskim su ispitivanjima prona?ena ošte?enja miokarda sli?na ošte?enjima popre?no-prugaste muskulature kod 1 pacijenta i ošte?enja bubrega kod 1 pacijenta, ali nisu na?ena ošte?enja jetre. Kod devetoro preživjelih pacijenata su se nalazi CPK normalizirali unutar 2 tjedna, ali je miši?na slabost perzistirala još nekoliko tjedana (Diaz 2005). Gotovo identi?ni simptomi su zabilježeni u intoksikaciji u Poljskoj gdje su majka i sin konzumirali devet obroka za redom. Klini?ka slika je bila vrlo sli?na onoj iz slu?ajeva u Francuskoj (Chodorowski , Waldman , Sein Anand 2002). Slijede?e godine se pojavljuje i tre?i slu?aj intoksikacije ovoga puta djeteta koji završava bez smrtne posljedice (Chodorowski, Sein Anand, Grass 2003). U radu iz 2009. god. Sein Anand i sur. analiziraju ?etiri slu?aja rabdomiolize u Poljskoj izme?u 2002. god. i 2008. god. uzrokovane T. equestre te potvr?uje istraživanja Bedry u 25% smrtnosti.
Pojava odgo?ene rabdomiolize poslije ingestije gljiva Russula subnigricans pra?eno akutnom renalnom insuficijencijom kod intoksiciranih devet pacijenata je tako?er prijavljena u Tajvanu (Lee i sur. 2001) te u Japanu (Takahashi i sur. 1993).
Kemizam promjena koje evidentno uzrokuje aktivna supstanca iz gljive T. equestre i R.subnigricans nije otkriven. Pretpostavka je kako T. equestre producira miotoksin koji poslije ponovljnih ingestija izaziva rabdomializu.(Carlson-Striber, Persson 2003)
Poslije evidentiranih slu?ajeva intoksikacije i zabilježenih metabolitskih promjena ljudskog organizma istraživa?i nastavljaju rad na miševima. Uspijevaju dokazati povišene razine CPK i sli?nu miši?nu slabost i miopatske lezije kod miševa koji su primali ekvivalentne doze ekstrakta T. equestre. (Bedry i sur. 2001), (Chodorowski i sur. 2004), (Nieminena, Kärjäb, Mustonena 2009). Kao i ve?ina samoniklih gljiva koje vegetiraju u mikorizi i T. equestre pokazuje visoki stupanj apsorbcije žive Hg iz tla, pa u?estala konzumiranja gljiva mogu doprinijeti i pove?anju koncentracije toksi?nih metala u ljudskom tijelu što može uzrokovati razli?ite poreme?aje u metabolizmu. Niti jedno od mjesta u Poljskoj sa kojih su uzeti uzorci nije bilo izloženo kontaminaciji živom. (Chodorowski, Sein Anand , Grass 2003) (Ma?kiewicz, Falandysz 2012). T. equestre pokazuje i visok stupanj akumulacije radioaktivnog cezija Cs-137 u gljivama koje su prikupljene u Poljskoj i Slova?koj. Razina CS-137 je dva puta ve?a u klobuku gljive u odnosu na koli?inu koja se nalazi u tlu. T. equestre hiper akumulira polutante Cs-137 te kao takva predstavlja važan bio indikator zaga?enja.(Bazala i sur. 2005)
Slu?aj trovanja gljivom T. equestre kod dvanaestero ljudi u Francuskoj je poseban zbog:
a) visoke stope smrtnosi od 25%,
b) pojave jedinstvenog nastupa miotoksi?nosti pra?enog rabdomiolizom
bez povra?anja, teške GI toksi?nosti ili hepatorenalnog zatajenja i
c) uklju?ivanja popularnih, jestivih gljiva koje su postale visoko toksi?ne
nakon kuhanja i ponavljanih konzumacija
Svjesni ovih istraživanja, ve?ina Europskih zemalja upozorava svoje sakuplja?e gljiva državnim Notama na potencijalnu opasnost koju nosi u?estalo konzumiranje gljive T. equestre. Agencija za hranu Francuske (Afssa-Saisine N2002-SA-0285) svojom uredbom iz 2003. upozorava na toksikološku opasnost konzumacije gljiva T. equestre, a trajno je zabranila distribuciju i prodaju 2005. godine 2005 (Decret no 2005-1184).
U toksikološku literaturu se uvodi novi sindrom intoksikacije (Diaz 2005), (Barceloux D. G. 2008), (Saviuc, Danel 2006) dok autori novijih gljivarskih i mikoloških knjiga prihva?aju znanstvenu spoznaju (Boccardo F., Traverso M., Vizzini A., Zoi M. 2008), (Davidovi?, M., 2006), (Flik M.2010), (Kuo & Methven 2010) (Uzelac 2009) i mnogi drugi ovdje ne navedeni, dok postoje i drugi, poznati autori koji jednostavno zanemaruju gore navedene ?injenice.
Zaklju?ak
Conclusion
Prakti?na važnost determiniranja upotrebljivosti samoniklih gljiva je od iznimnog zna?aja za zdravlje ljudi. Pošto su znanstveni uzorci intoksiciranih osoba mali i nedostupni znanosti zbog razli?itih razloga, znanstvena istraživanja provedena u Francuskoj i Poljskoj na Tricholoma equestre se smatraju velikim doprinosom toksikologiji, mikologiji i gljivarenju u Europi.
Tricholoma equestre izaziva rabdimiolizu ako se konzumira nekoliko dana za redom. Velika koncentracija pojedinih supstanci akumuliranih u gljivama nepovoljno utje?e na metabolizam ?ovjeka, a u 25% navedenih primjera tragi?na posljedica je bila smrt. Tricholoma equestre pokazuje sposobnost apsorbcije teških metala i radioaktivnog Cs-137 te je važan bioindikator.
Zelenkasta vitezovka Tricholoma equestre se ?esto pojavljuje u zemljama jugoisto?ne Europe, ali na ovom podru?ju nije zabilježen niti jedan medicinski slu?aj intoksikacije ovom gljivom. Iz izvješ?a gljivarskih društava iz Hrvatske gljiva se povremeno konzumira ali nikada u opetovanim koli?inama (više obroka uzostopno). U Bosni i Hercegovini nije popularna kao jestiva gljiva. Tricholoma equestre je toksi?na gljiva i kao takvu je treba tretirati u gljivarskoj literaturi.
Literatura:
Literature:
- Afssa Saisine no 2002-SA-0285. Avis de l’Agence francaise de securite sanitaire des aliments relatif a une demande d’evaluation en terme de sante publique du risque eventuel liea la consommation de Tricholome equestre.
- Anand, J.S., Chwaluk, P., Sut, M.(2009): Acute poisoning with Tricholoma equestre.Przegl Lek. 66(6):339-40.
- Anand, J.S., Chwaluk, P. (2010): Acute intoxication with Tricholoma equestre--clinical course. Przegl Lek. 67(8):617-8.
- Barceloux D.,G. (2008): Medical toxicology of natural substances: foods, fungi, medicinal herbs, plants, and venomous animals, John Wiley and Sons Inc, Canada
- Bazala, M.A., Bystrzejewska-Piotrowska, G. , Cipakova, A. (2005) Bioaccumulation of Cs-137 in wild mushrooms collected in Poland and Slovakia, Nukleonika, 50:S15-S18
- Bedry, R., Baudrimont, I., Deffieux, G., i drugi. (2001): "Wild-mushroom intoxication as a cause of rhabdomyolysis". N. Engl. J. Med. 345 (11): 798–802
- Beug, M.W.(2009): Worldwide Mushroom Poisoning, Diagnosis and Treatment:
- Breitenbach, J., Kranzlin, F.,1995. Fungi of Switzerland, Vol. 4, Mycological society, Lucern
- Comments on Some of the Recent Research, Fungi,Volume 2:3 2009.
- Boccardo F., Traverso M., Vizzini A., Zotti M. (2008):Funghi d'Italia, Zanichelli, Bologna
- Decret no2005-1184 du 19 septembre 2005 portant interdiction deplusieurs especes sous especes ou varietes de champignons. Le Journal Of?ciel de la Republique Francaise 0220 le 21 septembre
- Karlson-Stiber C, Persson H.(2003)Cytotoxic fungi-an overview. Toxicon. 42(4):339-49.
- Chodorowski, Z. , Waldman, W. , Sein Anand, J. (2002): Acute poisoning with Tricholoma equestre, Department of Internal Medicine and Toxicology, Przegl Lek. 2002;59(4-5):386-7. Medical University of Gda?sk
- Chodorowski, Z., Anand, J.S., Grass, M. (2003): Acute poisoning with Tricholoma equestre of five-year old child. Przegl Lek 60:309–310,
- Davidovi?, M., (2006):Gljive blago naših krajeva, Metaphysica, Beograd
- Deng, H., Yao, Y.J. (2005): Tricholoma equestre, the correct name for T. flavovirens (Agaricales). Mycotaxon. 94:325-9.
- Diaz, J. H. (2005): Syndromic diagnosis and management of confirmed mushroom poisonings". Critical Care Medicine 33 (2): 427–36
- Flik, M.(2010):Koja je ovo gljiva, Marso Novi Beograd
- Horn U. Prasa D. Roth C. Hentschel H. (2005): Acute poisoning with Tricholoma equestre as consequence of simvastatin-mushroom interaction ,poison Information centre Erfurt, Rudolf Virchow Hospital,Glaauchau, Germany. Case report PIC Erfurt 13799
- Kuo,M., Methven,A.(2010): 100 Cool Mushrooms (First Edition) University of Michigan Press
- Moukha,S.,Ferandon, C., Beroard, E., Guinberteau,J., Castandet,B., Callac, P., Creppy,E.,Barroso,G., (2013):A molecular contribution to the assessment of the Tricholoma equestre species complex Fungal Biology,117(2): 145–155
- Nieminen,P., Kirsi,M., Mustonen,A.M.(2006): Suspected Myotoxicity of Edible Wild Mushrooms, Exp Biol Med (Maywood). 231(2):221-8.
- Lukic,T.(2012):Toksikologija gljiva,Posavska Hrvatska, Slavonski Brod
- Lee, P-T., Wu, M-L., Tsai,W-J.,Ger, J.,Deng,J-F., Chung H-C. (2001): Rhabdomyolysis: An unusual feature with mushroom poisoning, National Kidney Foundation, Inc. Published by Elsevier Inc, Volume 38, Issue 4, 1-5.
- Nieminen,P., Kärjä,V., Mustonen,A-M.(2008): Indications of hepatic and cardiac toxicity caused by subchronic Tricholoma flavovirens consumption,Food and Chemical Toxicology,Volume 46, Issue 2, , Pages 781–786
- Ma?kiewicz, D., Falandysz,J. (2012): Total Mercury in Yellow Knights (Tricholoma equestre) Mushrooms and Beneath Soils, Bull Environ Contam Toxicol 89:755–758
- Saviuc, P., Danel, V. (2006): New syndromes in mushroom poisoning. Toxicol Rev 2006; 25:199–209.
- Petkovi?-Ramadža,D., Bariši?, N.(2010): Dijagnostika i terapija neuromuskularnih bolesti: neuromuskularne bolesti- novosti u dijagnostici i terapiji, Medicinska naklada Zagreb
- Riva, A. (1988): Fungi Europaei, Tricholoma (Fr.) Staude, Saronno
- Takahashi, A., Agatsuma, T., Ohta, T., Nunozawa, T., Endo, T., Nozoe, S.(1993): Russuphelins B, C, D, E and F, new cytotoxic substances from the mushroom Russula subnigricans Hongo. Chem Pharm Bull 41:1726–1729,
- Uzelac.B.,(2009) Gljive Srbije i Zapadnog Balkana,BGV Logik, Beograd
- Wigniewski, M. (2008): Badanie toksycznego dzialania gaski zielonki (Tricholoma equestre) na miesnie poprzecznie pr?zkowane myszy, Rozprawa doktorska, Gdansk
http://www.speciesfungorum.org/Names/SynSpecies.asp?RecordID=176119
http://www.mycobank.org/BioloMICS.aspx?Table=Mycobank&Rec=123111&Fields=All
Pregled
Sakupljanje samoniklih plodova i gljiva iz naših šuma i njihova upotreba za potrebe ?ovjeka datira iz neolitskog vremena. Ova djelatnost nosi sa sobom i veliku opasnost u konzumiranju jer dio tih plodova producira za ?ovjeka toksi?ne metabolite pa su slu?ajevi intoksikacije gljivama ?esti. Istraživanja toksi?nosti pojedinih vrsta su vrlo zahtjevna jer je teško prona?i eksperimentalne uzorke pa je svako znanstveno istraživanje koje donosi rezultat o statusu dragocjeno. Izme?u 1992.i 2000. godine u Francuskoj je utvr?eno 12 slu?ajeva intoksikacije gljivama koji se neupitno dovode u vezu sa Tricholoma equestre , a tijekom prvog desetlje?a 21. stolje?a još 4 slu?aja u Poljskoj. Novi sindrom je nazvan „odgo?ena miotoksi?nost s naknadnom rabdiomiolizom“ u kojem se prvi simptomi pojavljuju jedan do tri dana poslije konzumacije gljiva a smrtna posljedica je 25%. Definiranje upotrebljivosti i toksi?nosti gljive Tricholoma equestre na primjeru slu?ajeva intoksikacija iz Francuske i Poljske od iznimne su važnosti za gljivarska, mikološka i medicinska istraživanja. Uz nova taksonomska istraživanja ustanovljena molekularnom sekvencijom ?ine zna?ajan doprinos u smanjenju broja intoksiciranih u populaciji osoba koje se bave prikupljanjem gljiva.
Summary
Picking wild fruit and mushrooms in our woods and using them for the human needs date from neolithic. This activity brings about a great danger of consumption since some of these fruits and mushrooms cause toxic metabolic activities in people and therefore the cases of intoxication are frequent.The research of toxicity of certain species is very demanding since it is difficult to find experimental sample,so any scientific research that produces the result about the status is valuable.Between 1992-2000 in France,12 cases of mushroom intoxication were reported,which are undoubtedly connected with Tricholoma equestre , and during the first decade of the 21st century four more cases in Poland. The new syndrome has been called „delayed myotoxicity with subsequent rhabdomyolysis“, in which first symptoms appear one to three days after mushroom consumption and death consequence is 25%. Defining the usefulness and toxicity of Tricholoma equestre mushroom based on the cases of intoxication in France and Poland is of great importance for mushroom, mycology and medical research.
Together with new taxonomy that was found out with molecular sequence, they contribute to the decrease in the number of intoxicated people among those who pick mushrooms.
At the request of sending the full text in English for free.
e-mail: svijet.gljiva1 @ gmail.com
[1] Rabdomioliza je sindrom uzrokovan ošte?enjem membrane miši?ne stanice i izlijevanjem sadržaja stanice u me?ustani?ni prostor i plazmu (Petkovi?-Ramadža, Bariši?, 2010)
[2] patološke aktivnosti k" alt="Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiva naših šuma" style="width:230px;height:160px;margin:3px 5px 3px 5px;" />
Luki?, T., Balen,I. (2013) Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiva naših šuma. "Naše šume" br. 29-30 str. 28-33. Tomislav Luki? Ivan Balen Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiva naših šuma Tricholoma equestre-deadly poisonous mushrooms of our forests Abstract In the... Više...
Budi prvi i komentiraj! 28 Kol 2013 Klikova:34205
Gljive kao indikator zaga?enja
Pojedine vrste gljiva tijekom vegetacije lako apsorbiraju supstance iz okoliša koje su ve? poznate kao toksi?ne npr. teški metali, pesticidi, herbicidi, insekticidi i radionuklidi.Gljive imaju selektivnu sposobnost akumuliranja elementa kao... Više...
Budi prvi i komentiraj! 05 Svi 2013 Klikova:11069
Clitocybe amoenolens-nova otrovna gljiva
Ve? nekoliko desetlje?a lista poznatih otrovnih gljiva stalno raste, kao rezultat slu?ajeva trovanja do kojih je došlo ponekad zbog konfuzije i neznanja, a ponekad zbog pokušaja konzumiranja vrsta koje su... Više...
Budi prvi i komentiraj! 03 Tra 2013 Klikova:11420
Aflatoksini
Gljive u svojoj osnovnoj funkciji lu?e primarne i sekundarne metabolite. Primarni metaboliti su vrlo razli?iti i složeni kemijski spojevi (aminokiseline, ve?ina ugljikohidrata, lipidi) koji su neophodni za rast... Više...
Budi prvi i komentiraj! 17 OĹľu 2013 Klikova:5797
Najstariji fosil gljiva Prototaxites
Foto:www.news.uchicago.edu
Rod Prototaxites opisuje zemaljske organizme koji su otkriveni kao fosili a datiraju iz vremena kasnog silura i ranog devona (420 - 350 milijuna godina prije Krista) . Prototaxites je fosilna forma vrlo sli?na trupcu drveta promjera oko 1 metra a visine do gotovo 8 metara koja je sastavljena od isprepletenih cijevi promjera samo 50 mikrometara. Prvi ovakav fosil prona?en je je 1843. godine, a opisao ge je John William Dawson 14 godina poslije kao crnogori?no drvo. Ubrzo je ova hipoteza bila ugrožena, ali je originalno ime Prototaxites ostalo. Više od 150 godina trajale su razli?ite rasprave i tuma?enja zagonetnog nalaza, a fosili su s vremenom pronalaženi diljem svijeta. Najviše primjeraka prona?eno je u Kanadi i Saudijskoj Arabiji. Fosil je ostao velika enigma sve do po?etka 21. stolje?a.
Foto:news.chicago.edu
Znanstvenik Francis Hueber sa Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Washingtonu 2001. godine aktualizira teoriju iz 1911. , a koja ima najviše uporišta u novijim znanstvenim istraživanjima. Tvrdi na temelju morfoloških podataka sa fosila da je Prototaxites gljiva za današnje spoznaje ogromnih dimenzija koja je izumrla oko 350 milijuna godina prije Krista. Ideja je do?ekana sa velikom nevjericom i skepticizmom. Velika potvrda ove teorije dogodila se 2007. godine kada su znanstvenici sa Sveu?ilišta u Chicagu i Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Washingtonu, DC, pronašli nove dokaze i kona?no riješili tajanstveni identitet onoga što je jedan od naj?udnijih organizama koji su ikada živjeli na našem planetu. Kevin C. Boyce sa suradnicima su na osnovu analize izotopa ugljika C-12 i C-13 te analize o unutarnjoj strukturi organizma dali dokaze kako se radi o gljivi. Naime u vrijeme 420 – 350 milijuna godina zemlju su nastanjivale biljke koje su svoju strukturu tvorile procesom fotosinteze koriste?i uglji?ni dioksid iz atmosfere u to?no poznatim omjerima izotopa ugljika C-12 i C-13. Omjer ovih izotopa kod fosila Prototaxites nije identi?an a isklju?eno je odstupanje zbog utjecaja geoloških procesa. Ovaj nalaz u stvari zna?i da je gljiva Prototaxites koristila kao hranu gotove proizvode nastale fotosintezom iz tadašnjih biljaka i paprati kao što to ?ine i današnje gljive zaklju?ili su Boyce, Hotton i njihove kolege 2007. godine.
Piše:Tomislav Luki?
Foto:www.news.uchicago.edu Rod Prototaxites opisuje zemaljske organizme koji su otkriveni kao fosili a datiraju iz vremena kasnog silura i ranog devona (420 - 350 milijuna godina prije Krista) . Prototaxites je fosilna... Više...
Budi prvi i komentiraj! 11 OĹľu 2013 Klikova:10849
U posjeti najstarijem gljivaru na svijet…
Za posjetu muzeju i ovom doga?aju svjetske vrijednosti dobro smo se pripremili. Muzej radi svaki dan osim ponedjeljka od 10 h – 18 h svaki dan, s naznakom kako je zadnji ulaz u 17.30 h. Dolazak u Bolzano, planinsko mjestu u pokrajini Alta Adige-Južni Tirol iz skijaških destinacija je u okviru jednoga sata lagane vožnje kroz predivne planinske masive Dolomita. Bolzano je po istraživanju 107 gradova Italije koje redovito provodi list Il sole 24 oro proglašenim odmah iza Bologne, drugim najboljim gradom za ugodno življenje. Parkirati u neposrednoj blizini muzeja nije mogu?e jer je cijeli uži centar grada pješa?ka zona. Najbolji parking je Centralna garaža gdje parkiranje košta 1 euro/h. Sa kartom grada u ruci uputili smo se prema Walter platzu. Uske ulice sa zgradama ne višim od 5 katova i tipi?nim ure?enim fasadama pokazuju kako se radi o iznimno bogatoj društvenoj zajednici. Za prijepodne i radni dan na ulicama je bilo neobi?no mnogo ljudi. Novi modni trendovi sa umjerenim mekanim bojama vidljivi su gotovo na svakom prolazniku. Walter platzom dominira spomenik velikom pjesniku Waltheru von der Vogelweide (1170. – 1230.) sagra?en 1889. godine pa otuda i ime trga. Na samom trgu nalazi se Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije koja je izgra?ena 1180. godine u goti?kom stilu. Ljepota katedrale se može usporediti sa Notre Dame katedralom u Parizu. Unutrašnjost katedrale je ukrašena freskama i slikama od kojih su najzna?ajnije freske Giotovih u?enika. Uz katedralu je smještena riznica sa mnoštvom vrlo vrijednih predmeta, a posebno su zna?ajni relikvijari.
Po izlasku iz katedrale uputili smo se prama Arheološkom muzeju. Zvu?i nevjerojatnim kako grad koji ima 105.000 stanovnika danas ima sedam aktivnih muzeja sa stalnim postavima. Svaka sli?nost sa Slavonskim Brodom je isklju?ena. Do našeg cilja put nas vodi ulicom Via Mostra pa na desno u ulicu Via Goethe. Do?ekao nas je pogled na niz besprijekorno ure?enih uli?nih štandova na kojima se prodaje mnoštvo razli?itih roba, uglavnom prehrambenih artikala. Prodaje se sve, od sušenih gljiva do vrhunskih mesnih i mlije?nih specijaliteta uglavnom iz malih gospodarstava ove regije. Na raskrižju je ulica Via de Portichi koju karakterizira sa obje strane dugi niz arkada u kojima su smješteni du?ani i butici znanih i neznanih nam robnih marki. Pošto je bilo sniženje nismo mogli odoljeti malom peglanju kartica. Grad nema velikih trgova?kih centara pa je vrlo živo upravo u samo centru grada. Cijene su sli?ne onima u Hrvatskoj, ali ne i ponuda koja je neusporedivo bolja. Uz popuste od 30 – 60% kupovina se itekako isplati.
Naš kona?ni cilj ulica Via Museo i Aeheološki muzej je bio pred nama. Na ulazu je modernom vizualizacijom predstavljen novi postav i rekonstrukcija Ötzija.
Kako je prona?en Ötzi?
Dana 19. rujna 1991.godine dvoje njema?kih turista Helmut i Erika Simon, planinarilo je u alpskom masivu Ötztal. Poslije jednoga napornoga dana skrenuli su sa markirane staze vrlo blizu austrijsko-talijanske granice. Ušli su u malu uvalu u koje se intenzivno topio snijeg i u njoj, na visini od 3210 m, ugledali su sme?u hrpu u snijegu. U prvi mah su pomislili kako se radi o otpadu koji su neodgovorni turisti ostavili, ali kada su se približili prepoznali su beživotno tijelo ?ovjeka. Ležao je na stomaku, sa licem u snijegu, a dijelove tijela prikrivali su mu snijeg i led. Zbog ošte?enja na zatiljku turisti su uspani?eno pomislili kao su se ni krivi ni dužni zatekli na mjestu ubojstva ili pogibije nekoga planinara. Osim tijela vidjeli su i nekoliko komada brezove kore. Na aparatu su imali samo jedan snimak te su fotografirali mrtvo tijelo. Hodaju?i prema planinarskom domu u kojem su bili smješteni razmišljali su što u?initi. Shodno njema?koj pedantnosti nalaz su isto ve?er prijavili domaru planinarskog doma, koji je izvijestio talijansku i austrijsku policiju zbog nepostojanja jasne crte razgrani?enja izme?u dvije države u podru?ju kojim su se kretali planinari. Mrtvom tijelu Ledenoga ?ovjeka prvo su pristupili austrijanci koji su pneumatskim ?eki?em vrlo nestru?no pokušali iz leda izvaditi truplo. Pri tom je nepovratno uništen dio ovoga iznimno o?uvanoga arheološkoga nalazišta. Zbog pogoršanja vremenskih uvjeta operacija je prekinuta. Službeno je austrijska policija otvorila istragu zbog ubojstva u Alpama. ?etiri dana poslije otkri?a trupla Ledeni ?ovjek je kona?no izva?en iz leda, a njegovo je tijelo sa dijelom prona?ene opreme koja je bila oko njega preba?en na Institut za forenzi?ku medicinu u Insbrucku. Poslije prvih ispitivanja ustanovljeno je kako se radi o neprocjenjivom arheološkom nalazu koji je zbog zaista nevjerojatnih pogrešaka prilikom transporta dijelom ošte?en, ali i dalje daje ogroman prostor za spoznaje o životu u ovom dijelu Europe prije više od 5.000 godina
.
Fotografija: crystalinks.com
U istraživanja pored arheologa koji su detaljno istražili mjesto nalaza uklju?ila se velika ekipa znanstvenika koja je svatko u svojoj sferi interesa po?ela sklapati sliku o Ledenom ?ovjeku. Cijeli doga?aj postaje senzacijom te privla?i pažnju gotovo svih medija. Paralelno sa znanstvenim istraživanjima vodila se i pravna bitka za tijelo Ledenoga ?ovjeka. Ustanovljeno je kako mjesto arheološkoga nalaza Ledenoga ?ovjeka 92,5 m u talijanskom dijelu Alpi, te da u stvari ledena mumija pripada Italiji. Dana 16.sije?nja 1998. godine vlasti austrijske provincije Tirol službeno su predale tijelo vlastima talijanske provincije Alta Adigio koje su ga prenijele u Arheološki muzej u Bolzanu gdje se i danas ?uva. Za svojih 7 godina stanovanja u Inzbruku na tijelu i opremi je ura?en veliki broj istraživanja kojima je osvijetljen život Ledenoga ?ovjeka.
Ledeni ?ovjek ili u literaturi „Ötzi“ je najve?i i najo?uvaniji arheološki nalaz iz doba u kome je otkri?e bakra uzrokovalo velike društvene i ekonomsko socijalne promjene u Europi star je oko 5300 godina. Nadimak Ötzi mu je dao austrijski reporter koji je pomiješao „Ötztal“ (planinski masiv gdje je tijelo na?eno) s „jetijem“, legendarnim planinskim stvorenjem, ali službeno ime mu je Ledeni ?ovjek.
Iako je novi postav otvoren tek tri dana nije bilo gužve. Cijena ulaznice je 9,00 eura za odrasle osobe. U muzeju je strogo zabranjeno fotografiranje, a na zahtjev se mogu dobiti fotografije za znanstvenu i populisti?ku uporabu. Postav je smješten na tri etaže koje su ura?ene po najvišim svjetskim normama u prepoznatljivom talijanskom dizajnu. Na prvoj etaži je u tiskanom i elektronskom obliku predstavljena povijest Ötzijevoga otkri?a na engleskom, talijanskom i njema?kom jeziku. Na drugoj etaži je Ötzi i njegova oprema. Mumija je postavljena u posebnoj komori na vagu, te joj se u kontinuitetu mjeri težina koja iznosi oko 15 kg, stalna vlažnost je 100% pri temperaturi od -6 oC. Tijelo možete vidjeti kroz prozor u položaju suprotnom od onoga kako je prona?eno (sada je u leže?em stavu položeno na le?ima, tako da se jasno vidi lice, glava sa ušima, trup, udovi sa prstima – op?enito kožom prekriveni miši?i i kosti u neraspadnutom stanju). Zasebnim tekstualnim, slikovnim i elektronskim eksponatima detaljno je objašnjen svaki djeli? tijela. Tijelo možete pregledati u virtualnoj operacijskoj sali, gdje na jedan impresivan na?in vi postajete istražitelj. Na mikroskopima možete pogledati dijelove Ötzijevog tijela. U slijede?oj prostoriji smještena je originalna odje?a koju je u trenutku smrti imao oko sebe. Svi eksponati su zašti?eni u posebnim klimatiziranim sterilnim vitrinama kako bi se izbjeglo bilo kakvo ošte?enje. I kona?no za nas najvažniji eksponati se nalaze u opremi. Uz sjekiru sa bakrenim vrhom, tu je smješten luk i 14 strijela, nož, mreža za ptice, mala rola od brezove kore za prenošenje žara, kameni disk te torbica za sitne stvari.
Fotografije: iceman.it
Gljivarski najvažniji nalaz je bio u torbici gdje je prona?en uzorak gljive - kresiva guba Fomes fomentarius koja mu je vjerojatno služila za paljenje vatre. Dakle, Ötzi je poznavao svojstva gorenja ove gljive koja se tisu?ama godina pa i danas upotrebljavala u iste svrhe diljem Europe. Drugu gljivu brezovu gubu Piptoporus betulinum je nosio oko ruke zavezanu kožnim trakama kao dva grumen?i?a. Postoji cijeli niz znanstvenih špekulacija zašto je Ötzi nosio ovu gljivu. Najozbiljnija je teorija kako je brezovu gubu upotrebljavao kao antiseptik pri zaustavljanju krvarenja, jer je danas nedvojbeno dokazano kako ova gljiva posjeduje upravo ova svojstva. Dakle, naš prvi povijesni gljivar prije 5300 godina definitivno je poznavao gljive. Da li je Ötzi poznavao gljive kao hranu ostati ?e nerazjašnjeno, ali postoji velika vjerojatno?a da su gljive bile dio njegove prehrane. Poznavao je razli?ite plodove iz šume koje je prikupljao, žitarice i mljevenje žita, lov, svojstva kresive i brezove gube, pa postoji velika vjerojatno?a da je znao i jestive gljive. Detaljniji opis Ötzija – povijesnog gljivara prona?i ?ete u mojoj novoj knjizi koja je u pripremi.
Na tre?em katu ovog impresivnog muzeja postavljen je didakti?ki dio. Kroz razli?ite moderne igre djeca (ali i odrasli) mogu saznati više o arheologiji, na?inu otkrivanja nalazišta, arheološkim spoznajama i konstrukcijama. Na izlazu iz muzeja smještena je poklon trgovina u kojoj možete kupiti razli?ite suvenire i knjige po pristojnim cijenama vezane za Ötzija. I u kona?nici svim skijašima, ali drugim ljubiteljima kulturološke i prirodne povijesti Europe toplo preporu?amo izlet u " alt="U posjeti najstarijem gljivaru na svijetu" style="width:230px;height:160px;margin:3px 5px 3px 5px;" />
U Bolzanu je 22. sije?nja 2013. godine otvoren novi postav u Arheološkom muzeju gdje je pokazana tre?a rekonstrukcija Ötzi - Ice mana - Povjesnog gljivara koji mi kao gljivari nikako... Više...
Budi prvi i komentiraj! 08 Velj 2013 Klikova:4616
Tvrdnje Luki?a imaju dokaz sa Instituta …
Na žalost nakon nekoliko pokušaja smirivanja tenzija nastalih izlaskom knjige Toksikologija gljiva, prinu?en sam odgovoriti na apsolutno ni?im utemeljene objede na moju osobu i knjigu Toksikologija gljiva. Više...
Budi prvi i komentiraj! 30 Sij 2013 Klikova:14717
Trovanje gljivama u Zapadnoj Bosni
"Milka Jaj?anin je premještena na Kliniku za infektivne bolesti i prema rije?ima dezurnog ljekara Irene Katana pacijentkinja je skinuta sa aparata za vješta?ko disanje, svjesna je i kontaktabilna i njeno stanje je zasad stabilno. Pacijentkinja Fata Dedi? je na lije?enju u Klinici za infektivne bolesti, stabilna je, prima adekvatnu terapiju, pri ?emu se konstantno prate svi relevantni parametri", saopšteno je ju?e iz UKC-a.
Goran Jaj?anin (28) iz sela ?a?avica, kod Novog Grada, koji se oporavlja u prijedorskog bolnici, kazao je da je prije dva dana došao s posla ku?i i uputio se u berbu gljiva, kao što ?ini i proteklu deceniju. Ovog puta napravio je grešku jer je umjesto mladih rudnja?a ubrao otrovne muhare.
"Kada su mlade muhare su dosta sli?ne rudnja?ama, koje su ina?e prvoklasne jestive gljive. Nabrao sam ih dosta, a potom smo majka i ja ispekli ih na plehu. Žurio sam se u grad tako da sam pojeo samo dvije i popio jedno pivo", pri?a Goran.
Po dolasku u grad osjetio je i prve simptome. Kaže da je imao osje?aj kao da je pijan.
"?udilo me to jer se od jednog piva ne mogu napiti. U kafi?u naru?im još jedan gorki listg, popijem ga, a ono još gore. Po?inje da me zanosi. Sve se oko mene okre?e nisam mogao stajati na nogama. Nisam ?ak mogao da vidim ni brojeve na mobilnom telefonu, sve mi je bilo crno pred o?ima. S obzirom na to da mi brat radi u Službi hitne pomo?i uz pomo? kolega nazovem ga i ispri?am mu kako se osje?am. Rekao mi je da idem kod ljekara koji su utvrdili da je u pitanju trovanje gljivama", govori Goran tvrde?i da mu gljive više ne?e biti na jelovniku.
Njegova majka Milka je kod ku?e ve? bila u komi, s obzirom na to da je pojela ve?u koli?inu pomenutih gljiva, zbog ?ega je odmah upu?ena u banjalu?ki UKC.
Oprez
Kata Ivkovi? iz Tomašice, kod Prijedora, redovno na prijedorskoj tržnici prodaje gljive. Uglavnom prodaje vrganje, jer njih najviše i može na?i.
"?ula sam za ovo trovanje. U mom kraju nema rudnja?a. Uglavnom berem vrganje i prodajem ih. Tu se ne može pogriješiti jer su ove gljive prepoznatljive", kazala je ona tvrde?i da sumnjive gljive zaobilazi u širokom krugu.
Izvor orginalne informacije:Nezavisne novine PRIJEDOR - Opštoj bolnici u Prijedoru javilo se u samo dva dana ve? 12 pacijenata sa tegobama trovanja gljivama.Dvije pacijentkinje, Milka Jaj?anin (50) i Fata Dedi? (68),... Više...
Budi prvi i komentiraj! 09 Lis 2012 Klikova:5780
Sakupljanje gljiva može biti skupo
Pored drveta proizvodi iz šume su :
• proizvodi koji služe kao hrana za ljude (šumski plodovi - pitomi kesten, lješnjak, šipak, jagode, borovnice, brusnice, kupine, drenjine, trnine i dr.), jestivo bilje, korijenje i podzemne stabljike, gljive, žabe, p?elarenje i dr.
• samoniklo bilje ili dijelovi biljaka koji služe kao lijek (cvijet, list, stabljika, korijen, podzemna stabljika, kora ljekovitog drve?a, grmlja i bilja, lišaji, mahovina i dr.)
• proizvodi za potrebe sto?arstva
• proizvodi za razne industrijske i druge svrhe i potrebe (grane za vijence, bršljan, boži?na drvca i dr.).
Zašti?ene i strogo zašti?ene biljne i životinjske vrste na cijelom šumsko-gospodarskom podru?ju ne smiju se skupljati niti otkupljivati. Hrvatske šume d.o.o. dužne su poduzeti sve mjere da se onemogu?i branje, skupljanje i otkup zašti?enih i strogo zašti?enih biljnih i životinjskih vrsta. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode, može dozvoliti skupljanje zašti?enih vrsta na lokacijama na kojima te vrste nisu ugrožene uz suglasnost Hrvatskih šuma d.o.o.
Posljedice nekontroliranog sakupljanja i njihovog uništavanja su potpuni nestanak biljnih i životinjskih vrsta, ugrožava se postoje?a biološka i krajobrazna raznolikost, ugrožava se prirodnost tla, o?uvanje kakvo?e, koli?ine i dostupnost vode.
Proizvode iz šume može sakupljati lokalno stanovništvo za vlastite potrebe i tvrtke ovlaštene za skupljanje samoniklog bilja, šumskih plodova i gljiva u komercijalne svrhe.
Da se ne izgubite u „šumi“ zakona, prije odlaska u šumu u namjeri branja gljiva ili sakupljanja drugih šumskih proizvoda za osobne ili komercijalne potrebe morate oti?i u nadležnu šumariju kako bi dobili dozvolu za sakupljanje. Dozvolom se utvr?uje na?in, koli?ina i vrijeme sakupljanja proizvoda iz šume, podru?je na kojem ?ete sakupljati i cijena.
Za otkup i sakupljanje gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa potrebno je prethodno pribaviti dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
Komercijalno sakupljanje gljiva može obavljati samo osoba koja posjeduje iskaznicu komercijalnog sakuplja?a gljiva te smije dnevno od svake nadzemne komercijalne vrste gljiva sakupiti najviše 10 kg.
Ukoliko sakupljate i odnosite iz šume šumske plodove i ostale šumske proizvode bez dozvole Hrvatskih šuma d.o.o. i propisane popratnice u prekršaju ste, i možete platiti nov?anu kaznu od 1.000,00 kn do 7.000,00 kn.
Za usporedbu, prema Cjeniku šumskih proizvoda HŠ d.o.o., cijena dozvole za jedan mjesec sakupljanja gljiva za osobne potrebe iznosi 200,00 kn, prema kojoj možete svaki dan sakupiti najviše po 2 kg plodišta lisi?ica, mrka truba?a, vrganja, prosenjaka, puza i rujnica (ostale vrste gljiva ne smiju se sakupljati jer su zašti?ene prema Pravilniku o zaštiti gljiva NN br. 34/02), za osobne i potrebe svoga doma?instva. Ukupno mjese?no možete sakupiti do 60 kg vrganja za „samo“ 200,00 kn, što je izuzetno niska cijena ako usporedimo s cijenama na tržnici ili ako morate platiti nov?anu kaznu za prekršaj.
Kontroliranim i kvalitetnim sakupljanjem šumskih proizvoda pridonosite o?uvanju biljnih vrsta i postoje?e biološke raznolikosti, odnosno zaštiti prirode koja je pravo i obveza svake fizi?ke i pravne osobe.
Preneseno sa portala Hrvatskkih šuma
Sakupljanje šumskih plodova Odredbama Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode i pripadaju?im podzakonskim aktima propisano je što su šumski proizvodi, na?in korištenja, uvjeti sakupljanja, otkupa, i sve što je u... Više...
Budi prvi i komentiraj! 09 Lis 2012 Klikova:15224
Dani gljiva u Mrkonji? Gradu
Kao što ve? desetlje?e vrijedni organizatori g. Boro Mari? i g.Rade Gaši? rade u nastavku druženja na izletitu Balkana održan je znanstveno edukativni program. U prvom dijelu promovirana je knjiga Tomislava Luki?a „Toksikologija gljiva“. Promotor je bio dr. Aleksandar Krapež iz Mikološkog društva Srbije.
U nastavku druženje održana su dva predavanja. Dr. Aleksandar Krapež govorio je o gljivama roda Lycoperdon (puhare) dok je Rade Gaši? održao predavanje o morfologiji gljiva.
Ove jeseni, po deveti put, u Mrkonji? Gradu su održani Dani gljiva. Pod pokroviteljstvom Op?ine Mrkonji? Grad i Ministarstva trgovine i turizma RS-a, dogodilo se još jedno nezaboravno druženje štovatelja... Više...
Budi prvi i komentiraj! 03 Lis 2012 Klikova:4940
Promovirana knjiga Toksikologija gljiva
„Djelo sa ovakvim sadržajem je jedna od rijetkih knjiga na podru?ju jugoisto?ne Evrope i predstavlja znatan doprinos podizanju nivoa znanja o toksi?nosti gljiva na našim prostorima. Kako autor navodi u predgovoru, knjiga je namijenjena širokom krugu ?itatelja. Po?etnicima, ljubiteljima gljiva, ova knjiga daje neophodne osnovne podatke za sigurno i brzo odre?ivanje samoniklih gljiva koje oni nalaze u prirodi. Sve fotografije gljiva snimljene su na odgovaraju?em prirodnom staništu, a za objavljivanje su birani što tipi?niji primjerci, ?ime je, uz opis, olakšano odre?ivanje vrste. Ovako bogato ilustrirana knjiga je neophodan vodi? za sve one koji se bave prikupljanjem gljiva, kako bi mogli ustanoviti razlike izme?u jestivih i toksi?nih gljiva koje su morfološki ?esto vrlo sli?ne. Malo verziranijim i naprednijim sakuplja?ima pruža se mogu?nost da uz pomo? ove knjige odrede i neke rje?e vrste, posebno novootkrivene otrovne gljive Evrope.“
rekla je knjizi izme?u ostaloga prof.dr. Milka Maksimovi? sa Prirodno matemati?kog fakulteta u Sarajevu.
„Kao lije?nik sam se desetlje?ima bavio lije?enjem trovanja gljivama. Veliki napredak medicine omogu?uje da danas transplantacijom jetre možemo pokušati spasiti ?ak i teška trovanja pupavkom, ali to samo pove?ava lije?ni?ku odgovornost i obvezuje lije?nike na poznavanje otrovnih gljiva. Od velike je koristi ako lije?nik identificira gljivu kojom je bolesnik otrovan, jer tako kod bezazlenih trovanja može utješiti rodbinu i bolesnika, a kod teških trovanja poduzei na vrijeme sve mjere
kako bi se adekvatno pomoglo bolesniku. Ova knjiga pruža nove mogu?nosti i na tom podru?ju, jer olakšava edukaciju o gljivama i trovanjima. Na kraju moram re?i da sam impresioniran veli?inom knjige, trudom koji je uložen u njeno nastajanje ali i temeljitim znanstvenim pristupom toksikologiji gljiva. Knjiga ?e sigurno imati dobar prijem i me?u stru?njacima i me?u laicima, a mislim da bi je svaki gljivar trebao imati kao obveznu literaturu, jer se slažem s autorovom tvrdnjom da za po?etak gljivarenja treba najprije upoznati opasne otrovnice pa tek nakon toga ubirati jestive gljive.“
Rekao je o knjizi prof. dr. Ivan Balen
Sponzori koji su pomogli tiskanje knjige Toksikologija gljiva.
U Slavonskom Brodu je uz sudjelovanje velikog broja zainteresiranih gra?ana Slavonskoga Broda, ali i regije održana promocija knjige Tomislava Luki?a „Toksikologija gljiva“. Uz prezentaciju životopisa i samih tehni?kih podataka o... Više...
Budi prvi i komentiraj! 03 Lis 2012 Klikova:4338
Knjiga Toksikologija gljiva
Po?etkom rujna 2012. godine iz tiska izlazi knjiga Tomislava Luki?a Toksikologija gljiva. Sve podatke o knjizi pro?itajte u prigodnom letku. Knjigu možete kupiti u našoj on line trgovini po promotivnoj... Više...
Budi prvi i komentiraj! 16 Srp 2012 Klikova:5372
7.SMR?KIJADA U UMAGU
Prvo okupljanje gljivara u Hrvatskoj 2012. godine održati ?e se u Umagu. Društvo gljivara Bujštine „Boletus“, jedno od najaktivnijih hrvatskih gljivarskih organizacija, za svoje ?lanove i goste prire?uje ve? uvelike... Više...
Budi prvi i komentiraj! 26 OĹľu 2012 Klikova:5380
Dani gljiva 2011. u Brtonigli
U organizaciji Gljivarskoga društva Boletus Podružnice Brtonigla održani su 5. I 6. studenoga Dani gljiva 2011. uz sudjelovanje desetak gljivarskih društava iz Italije, Slovenije i Hrvatske. Druženje je imalo takmi?arsko... Više...
Budi prvi i komentiraj! 08 Stu 2011 Klikova:4576
Vikend tartufa Buzetu 2011.
5. i 6. studenog u Buzetu je u sklopu Dana tartufa održan Vikend tartufa - izložba i sajam tartufa i doma?ih autohtonih proizvoda.Kako se nijedan gurman na svijetu ne bi... Više...
Budi prvi i komentiraj! 06 Stu 2011 Klikova:4740
Pobjedila briga za staništa i gljive
Prvi cilj postojanja Hrvatskog mikološko gljivarskog saveza je postignut.Dvije manifestacije koje dolaze „Prona?i najve?i smr?ak“ u Umagu 14.travnja u organizaciju GD Boletus i „Lova na zlatnog... Više...
Budi prvi i komentiraj! 20 Lis 2011 Klikova:4845
Gljivarska radionica u OŠ Dora Peja?evi?…
OŠ DORE PEJA?EVI?NAŠICEPRIPRAVA ZA RADIONICU U PROJEKTU « DO ZDRAVLJA ZAJEDNO «Voditelji radionice: Drago Majer, Tomislav Luki?, prof. Više...
Budi prvi i komentiraj! 27 Velj 2007 Klikova:30412
Uzgoj gljiva za prehranu
Piše: Ozren Romanjek dipl.ingDanas se u svijetu uspješno uzgaja desetak vrsta viših gljiva. U Hrvatskoj je komercijalni uzgoj sveden na pe?urke Agaricus bisporus, bitorkues i brunescens, bukova?e Pleurotus ostreatus i... Više...
Budi prvi i komentiraj! 19 Velj 2007 Klikova:19139
Nazivi gljiva u Slavoniji
Slavonija – pojam nepreglednih ravnica, ne baš tako davno bila je i pojam nepreglednih šuma, gotovo prašuma stoljetnih hrastova i bukve, nevjerojatno bogatog resursa svijeta gljiva. To nam potvr?uju i... Više...
Budi prvi i komentiraj! 19 Sij 2007 Klikova:15528
Ameri?ka slinavka, No? vještica i Trumma…
Piše i fotografija:Dinko Podnar Znate li što je to ameri?ka duglazija? Ne znate? Nisam ni ja znao donedavno,a sad šetam me?u duglazijama po obroncima Psunja. Više...
Budi prvi i komentiraj! 19 Sij 2007 Klikova:5825
Gljive otoka Krka
Kr?ani(boduli) kontinentalnih djelova otoka oduvijek su bili vrsni gljivari. Poznavalo se oko pet vrsta gljiva: vrganj, lisi?arka, capice, pe?urke, martin?ice te sun?anice, a ostale su gljive bile "divlje" i ostajale... Više...
Budi prvi i komentiraj! 19 Sij 2007 Klikova:18172
?udesni svijet gljiva
Gljive su po brojnosti vrsta, u pogledu produkcije bio mase, te svoje vrlo zna?ajna uloge u održanju funkcionalnosti prirode velika grupa organizama. Do danas je u svijetu opisano oko 100.000... Više...
Budi prvi i komentiraj! 19 Sij 2007 Klikova:12620
Ugroženost gljiva
Suvremeni ?ovjek danas uveliko utje?e na biološku raznolikost prirode. Na op?u žalost vrlo nepovoljno, osim pojedinih akcija u kojima se radi o direktnoj zaštiti prirode. U povijesti ljudske vrste aktivnosti... Više...
Budi prvi i komentiraj! 19 Sij 2007 Klikova:4301
VIII Dani gljiva u Sl.Brodu
Gljivarsko društvo(GD) «Varganj» iz Slavonskog Broda ove godine u suradnji sa Brodskom ekološkom udrugom «Zemlja» organizira VIII dane gljiva žele?i posebno ukazati na ekološki zna?aj gljiva kao dio ukupnih ekosistema... Više...
Budi prvi i komentiraj! 12 Lis 2006 Klikova:4104
Izložba gljiva u Varaždinu, 6. i 7.10.20…
Na 11. me?unarodnom sajmu "Priroda, lov, ribolov, turizam" koji se svake godine održava u Varaždinu posjetitelji su u petak i subotu mogli vidjeti i izložbu gljiva. Izložbu su kao i... Više...
Budi prvi i komentiraj! 10 Lis 2006 Klikova:4095
Varganjijada - utakmica sa prirodom
Negativna pojava organiziranja druženja sa natjecanjem tko ?e više gljiva iznijeti iz šume se nastavlja. O ovom smo ve? pisali u nekoj od prethodnih kolumna , ali sada se moramo... Više...
Budi prvi i komentiraj! 19 Ruj 2006 Klikova:3588
Obe?avaju?e ljeto za gljive
Velike koli?ine oborine stvaraju preduvjete za vrlo bogatu i plodonosnu gljivarsku drugu polovicu godine. Iako su izostale neke proljetne vrste gljiva ovo vrijeme kupanja i sun?anja obilno nam vra?a taj... Više...
Budi prvi i komentiraj! 25 Kol 2006 Klikova:3530
Komentar na osnivanje Gljivarskog saveza
Osnovano je savez mikologa i gljivara. Ideja o osnivanju Saveza me?u gljivarima je prisutna ve? cijelo desetlje?e, a onda jedna ishitreni ?in male grupe ljudi dovede u pitanje sami smisao... Više...
Budi prvi i komentiraj! 25 Kol 2006 Klikova:5794
Osnovan Hrvatski mikološko gljivarski sa…
Nakon toliko desetlje?a postojanja gljivarstva u Hrvatskoj,organiziranog kroz gljivarska društva,aktivna ili manje aktivna,gljivari su kona?no dobili svoju krovnu organizaciju. Na poticaj GD "ZET_ZAGREB",osnovan je 12.07.2006 "HRVATSKI MIKOLOŠKO-GLJIVARSKI SAVEZ" sa sjedištem u... Više...
Budi prvi i komentiraj! 23 Kol 2006 Klikova:5333
Vijugavo mesnata mirisnica ili Slavonski…
Došlo je ljeto i naše gljivare, a i poklonike dugih šetnji kroz šumu ?esto zbunjuje jedna gljiva koji svojim izgledom i mirisom podsje?a na najve?u gljivarsku deliciju na svijetu-tartuf. Radi... Više...
Budi prvi i komentiraj! 26 Srp 2006 Klikova:9533
VI gljivarijada u Vrbovskom
Turisti?ka zajednica Grada Vrbovskog, Udruga Zdrav život iz Rijeke i Ugostiteljski obrt «Ž» pozivaju gljivare i ljubitelje prirode na VI gljivarijadu koja ?e se održati 17.svibnja 2006. subota u Lova?koj... Više...
Budi prvi i komentiraj! 15 Lip 2006 Klikova:3574
Marohlinijade ili gljivarijade
U organizaciji GD Delnice održana je 14. marohlinijada u Crnom Lugu. U ambijentu Nacionalnog parka Risnjak po izrazito kišnom vremenu okupilo se oko 250 gljivara iz cijele Lijepe naše pa... Više...
Budi prvi i komentiraj! 21 Svi 2006 Klikova:3889
4. me?unarodna gljivarijada
I ove godine tri gljivarska društva iz Zagreba ZET, GD Kamilo Blagai? i GD Sesvete organiziraju 4.me?unarodnu gljivarijadu koja ?e se održati 10.06. 2006. u Sv.Ivanu Zelini kod objekta Ribnjak... Više...
Budi prvi i komentiraj! 21 Svi 2006 Klikova:3621
Gljive otoka Bra?a
Naj?eš?e mišljenje stanovnika kontinentalnih krajeva koji se s gljivama nisu osobito šire bavili - je da u Dalmaciji nema gljiva ili da ih ima zanemarivo malo. No, istina je da... Više...
Budi prvi i komentiraj! 10 Svi 2006 Klikova:15781
Promocija knjige dr. Romana Božca
U prostorijama Školske knjige održana je dugo o?ekivana promocija prvog dijela Enciklopedije gljiva. U izvrsnoj atmosferi velike dvorane u kojoj se okupilo gotovo dvije stotine ljudi prire?en je vrlo lijepi... Više...
Budi prvi i komentiraj! 16 Velj 2006 Klikova:4815
Izložba u Zagrebu
Na slici: dr.Romano Božac,mr.Mladen Strižek, predsjednik GD Kamilo Blagai? i Hrvoje Kneževi?, predsjednik GD Našice. Ove godine postavljena je XXVII izložba gljiva GD Kamilo Blagai? koju je kao i svake godine... Više...
Budi prvi i komentiraj! 04 Stu 2005 Klikova:4362
Vrganj
Ako je blagva kraljica gljivarskog carstva onda je vrganj zasigurno kralj.Iako je ?est, iako ga ljudi relativno dobro poznaju, ipak je mnogima upravo on najmilija i najbolja gljiva.Razlikujemo ?etiri osnovne... Više...
Budi prvi i komentiraj! 18 Lis 2005 Klikova:71032
Izložba gljiva u Varaždinu
U dvorani "Graberje" u Varaždinu održana je izložba gljiva u sklopu 10. po redu sajma "Priroda, lov, ribolov, turizam". Kao i sajam, izložba je ukupno trajala 4 puna dana, od... Više...
Budi prvi i komentiraj! 10 Lis 2005 Klikova:4932
Održan 20. gljivarski tjedan u Karlovcu
Gljivarsko društvo «Karlovac» uz svesrdnu pomo? Turisti?ke zajednice grada Karlovca održalo je 20. po redu Gljivarski tjedan koji je završio okupljanjem gljivarski društava diljem Hrvatske. Ponovo su na okupu bila... Više...
Budi prvi i komentiraj! 10 Lis 2005 Klikova:3550
Proslavljena 20. godišnjica GD Ožujka
UDRUGA GLJIVARA "OŽUJKA" RIJEKAPOPIS GLJIVA SA XXXII. IZLOŽBE GLJIVAKLANA, 25. i 26.9.2005. Više...
Budi prvi i komentiraj! 02 Lis 2005 Klikova:64374
20 godina postojanja GD Ožujka
Sjedište Udruge:UDRUGA GLJIVARA "OŽUJKA"51000 RIJEKAI.G.Kova?i?a 12Pri Mjesnom odboru “Bulevard” Rijeka Više...
Budi prvi i komentiraj! 18 Ruj 2005 Klikova:4371
Prva izložba GD Našice
Gljivarsko društvo NašiceDani slavonske šumeNašice, 11. rujna 2005.Izložba gljiva u naši?kom parku10. i 11. rujna 2005. Više...
Budi prvi i komentiraj! 11 Ruj 2005 Klikova:13303
Gljivarijada u Sv.Ivanu Zelini
Održana je i druga gljivarijada u Sv.Ivanu Zelini u organizaciji gljivarskih društava iz Zagreba.GD Kamilo Blagai?, GD ZET i GD Sesvete zajedni?ki su priredili vrlo lijepo druženje u šumama koje... Više...
Budi prvi i komentiraj! 11 Ruj 2005 Klikova:3538
Rije?ani ponovo prvi krenuli
GD Ožujka i ove je godine postavilo proljetnu izložbu gljiva. Vremenski uvjeti im baš i nisu išli na ruku tako da su izostali mnoge vrste koje ina?e dolaze u ovo... Više...
Budi prvi i komentiraj! 11 Ruj 2005 Klikova:3375
Marohlinijada 2005.
Prekrasan ambijent Nacionslnog parka Risnjak bilo je poprište drugog ovogodišnjeg sastanka gljivara .U izvrsnoj organizaciji Udruge gljivara Marohlin iz Delnica skupilo se oko 150 gljivara iz Hrvatske, Italije i Slovenije... Više...
Budi prvi i komentiraj! 11 Ruj 2005 Klikova:3680
Lijepo druženje u ?akovcu
U ?akovcu je održana 7. me?unarodna me?imurska gljivarijada pod nazivom "Smr?kijada" ili "Lov na zlatnog smr?ka». U?estvovalo je 13 gljivarskih društava, 3 iz Slovenije i 10 iz Hrvatske (Slovenija -... Više...
Budi prvi i komentiraj! 11 Ruj 2005 Klikova:4272
Osnovano GD Našice
U veliku obitelj ljubitelja prirode i gljiva Hrvatske ovih dana su stigli i novi ?lanovi. Osnovano je GD Našice. Prema našim podacima tre?e gljivarsko društvo u Slavoniji. Na skupštini koja je... Više...
Budi prvi i komentiraj! 11 Ruj 2005 Klikova:4796
Izvješ?e o radu društva za 2004. godinu
Godišnje izvješ?e o radu društva za 2004.godinu Više...
Budi prvi i komentiraj! 07 OĹľu 2005 Klikova:3306
Novogodišnji Forkov kotli?
Na slici:predsjednici GD i legenda Cico Nema ne smeta hladno?a , a niti bilo koji drugi vremenski uvjeti.To su pokazali ?lanovi GD Kamilo Blagai?, Zagreb, GD Karlovac, GD ZET , Zagreb,... Više...
Budi prvi i komentiraj! 20 Velj 2005 Klikova:3843
Izložba u Rijeci
Udruga gljivara "Ožujka" iz Rijeke postavila je jubilarnu tridesetu izložbu gljiva u prostorijama mjesnog odbora "Sv. Nikola - Turni?". Nedjelju 24. i ponedjeljak 25. listopada bilo je izloženo 267 vrsta... Više...
Budi prvi i komentiraj! 20 Velj 2005 Klikova:4279
7. internacionalni susret gljivara
I ove godine u Banji Kovilja?i održan je susret gljivara koji završava izložbom gljiva. Vrijedni organizatori predvo?eni Ljubom Vuksanovi?em uspjeli su okupiti gljivare iz Slova?ke, Italije, Bosne i Hercegovine, Slovenije... Više...
Budi prvi i komentiraj! 16 Lis 2004 Klikova:3869
Izložba HMD 2004.
Gljivarski doga?aji ne posustaju.Vrijeme se popravilo i mi smo došli na svoje.Izložba Hrvatskog mikološkog društva imala je oko 300 izložaka apsolutno determiniranih i makroskopski i mikroskopski.Cijeli tim HMD je radio... Više...
Budi prvi i komentiraj! 12 Lis 2004 Klikova:3459
Karlovac 2004.
Još jedno lijepo i edukativno druženje priredili su nam ?lanovi GD Karlovac predvo?eni predsjednicom g?om Brankom Latin i legendom karlova?kog gljivarstva gdinom Cicom Vahtari?em.Na druženju se pojavilo 8 gljivarskih društava... Više...
Budi prvi i komentiraj! 05 Lis 2004 Klikova:4931
Izložba u Sarajevu
Ove godine smo odlu?ili posjetiti sve izložbe koje nam se uklope u kalendar te smo po prvi put posjetili i 5.izložbu u gljiva u Sarajevu.Vrijedni u?esnici priredbe, unato? vrlo nepovoljnim... Više...
Budi prvi i komentiraj! 23 Ruj 2004 Klikova:3677
Proljetna izložba u Rijeci
GD Ožujka iz Rijeke otvorilo je ovogodišnju sezonu izložbi gljiva. ?lanovi društva su skupljali gljive na dvije lokacije Klana i otok Krk. Uz pomo? vrsnog determinatora iz susjedne nam Slovenije... Više...
Budi prvi i komentiraj! 21 Ruj 2004 Klikova:3811
Gljivarijada u Kama?niku 2004.
Svaki dolazak u Kama?nik mora u duši probuditi osje?aj ljubavi prema prirodi i blagu koje ona nesebi?no dijeli sa nama. Prekrasni zašti?eni krajolik Kama?nik je nezamjenjivo mjesto za druženje ljudi... Više...
Budi prvi i komentiraj! 21 Ruj 2004 Klikova:3352
Zeleno uto?ište
Okolica Karlovca, to?nije podru?je Kozja?e oboga?eno je novim sadržajem. U zajedni?koj akciji Hrvatskih šuma,Turisti?ke zajednice grada Karlovca, Šumarskog društva ogranka Karlovac i Gljivarskog društva Karlovac ure?ena je pou?na staza kojom... Više...
Budi prvi i komentiraj! 21 Ruj 2004 Klikova:3520
Gljivarska godina
Jedna nova gljivarska godina dobrano je krenula.Izuzetno povoljne vremenske prilike donijele su ožujke,smr?ke,?ur?eva?e ,pe?urke te jedan cijeli niz gljiva koje nisu gljivarima zanimljive sa kulinarskog aspekta.Izvrstan nalaz Agaricusa smo našli... Više...
Budi prvi i komentiraj! 12 Svi 2004 Klikova:3901
Živimo sa vama
U svojoj krhkoj životnoj niti gljive su ovisne o mnoštvu faktora ali ponajviše o podlozi na kojoj rastu.Ve?ina je vjerna „zavi?aju“ pa ?esto dolaze na istom mjestu.Nekima odgovara pješ?ano, drugima... Više...
Budi prvi i komentiraj! 17 OĹľu 2004 Klikova:3785
Ledeni ?ovjek i gljive
Ova kratka pri?a vodi nas u povijest korištenja gljiva.Njema?ki turisti Helmut i Erika Simon su 1991. godine šetaju?i po planinama Južnog Tirola pronašli zale?eno tijelo ?ovjeka.Odmah su pozvali austrijsku i... Više...
Budi prvi i komentiraj! 21 Velj 2004 Klikova:5389
Izvješ?e o radu GD za 2003. godinu
Datum: 03.02.2004.Predmet: Godišnje izvješ?e o radu društva za 2003.godinuŠtovani,Gljivarsko društvo Varganj iz Slavonskog Broda 2003. godinu obilježilo je nizom aktivnosti iako je godina bila vrlo siromašna gljivama. Naime 27.04. 2003.... Više...
Budi prvi i komentiraj! 03 Velj 2004 Klikova:4705
Gljivarijada
U prekrasnom krajoliku Kama?nika (okolica Vrbovskog) održana je tre?a gljivarijada na kojoj su sudjelovala gljivarska duštva iz Zagreba, Rijeke, Umaga, Vrbovskog, Bujštine te GD Varganj iz Slavonskog Broda. Pravila natjecanja... Više...
Budi prvi i komentiraj! 14 Sij 2004 Klikova:6994
Šampionski šampinjon
Brodska obitelj Romanjek godinama se bavi uzgojem gljiva. Po?eli su pored obiteljske ku?e u Brodskom Vinogorju sa skromnim plastenikom, da bi danas imali 4 tunela sa zavidnim mjese?nim kapacitetom .... Više...
Budi prvi i komentiraj! 21 Pro 2003 Klikova:11547
Izložba gljiva u Rijeci
Zadnja u nizu hrvatskih izložbi gljiva održana je u Rijeci. Nepovoljne vremenske prilike ove godine su se odrazile i na broj izloženih gljiva koji nije prešao brojku od 230 .Izložbu... Više...
Budi prvi i komentiraj! 24 Stu 2003 Klikova:3573
Neobi?na sun?anica
Na podru?ju Kloko?evika tj. Surevice 16.11. 2003. prona?ena je rijetko neobi?na Macrolepiota za koju još uvijek nismo ustanovili vrstu .Naime, nalaz ima sve karakteristike Macrolepiote rachodes (Vittad.) Singer me?utim meso... Više...
Budi prvi i komentiraj! 17 Stu 2003 Klikova:5273
Suživot sa prirodom
Volimo li prirodu? Onu djevi?anski ?istu, koja nam daje snagu za život, pa i sam život? Puno puta ?ujemo, a i sami znamo re?i da 'u prirodi napunimo baterije' za... Više...
Budi prvi i komentiraj! 12 Stu 2003 Klikova:3638
Izložba GD Kamilo Blagaji?
U Studentskom centru u Zagrebu Gljivarsko društvo Kamilo Blagaji? pripremilo je svoju 25. izložbu gljiva koju je kao i svake godine postavio prof.dr.Romano Božac sa grupom svojih suradnika. Izložba je... Više...
Budi prvi i komentiraj! 10 Stu 2003 Klikova:4330
Vikend tartufa
U Buzetu je održan vikend tartufa na kom je uz bogati kulturno umjetni?ki program izložen bijeli tartuf Tuber magnatum Pico raznih veli?ina i kvaliteta poduze?a koja se bave skupljanjem, otkupom... Više...
Budi prvi i komentiraj! 09 Stu 2003 Klikova:5712
Što su gljive?
Dragutin Vahtari?, GD KarlovacDugo su ih smatrali dijelom biljnog kraljevstva da bi tek u najnovije vrijeme a na temelju modernih znanstveno utemeljenih ?injenica dobile svoje posebno mikrobiološko kraljevstvo koje dijele?i... Više...
Budi prvi i komentiraj! 02 Stu 2003 Klikova:4706
Neponovljiv primjerak varganja
U šumi koju nazivaju Bjelovarska bilogora u oklici Bjelovara naš suradnik Dubravko Zem?ak pronašao je 16.10.2003. prekrasni primjerak sa varganja ,vrganja na kom su iz jednog plodnog tijela izraslo ?ak... Više...
Budi prvi i komentiraj! 31 Lis 2003 Klikova:3654
5.izložba gljiva u Sl.Brodu
?lanovi GD Varganj iz Slavonskog Broda organizirali su izložbu gljiva u Hotelu Park u Slavonskom Brodu. Samoj izložbi prethodila je determinacija gljiva u kojoj su u?estvovali ?lanovi Hrvatskog mikološkog društva... Više...
Budi prvi i komentiraj! 20 Lis 2003 Klikova:3719
Inventarizacija gljiva u Brodsko-posavsk…
?lanovi istraživa?kog tima Odjela za mikologiju Instituta Ru?er Boškovi? iz Zagreba ili Hrvatsko mikološko društvo kao nositelj projekta u sastavu mr.Zdenko Tkal?ec, dipl.ing. Armin Meši? te vanjski suradnik prof. Ljubinko... Više...
Budi prvi i komentiraj! 20 Lis 2003 Klikova:3839
GD Varganj na skupu gljivara jugoisto?ne…
Gljivarsko društvo Varganj u?estvovalo je na skupu gljivarskih društava jugoisto?ne Europe u Banji Kovilja?i. Na skupu su u?estvovala društva iz Ma?arske, Italije, Bugarske, Bosne i Hercegovine te... Više...
Budi prvi i komentiraj! 13 Lis 2003 Klikova:3550
Ljekovitost gljiva
Gljive su zasigurno ukras prirode ali i prvorazredna namirnica. Dio su prirode koji može biti itekako opasan ali ponekad i roba kojom se zara?uju novci. Gljive u... Više...
Budi prvi i komentiraj! 01 Ruj 2003 Klikova:11930
10 gljivarskih zapovjedi
Približava se jesen, vrijeme kada se u prirodi pojavi najve?i broj gljiva i kada gljivarske udruge po?inju intezivne pripreme za svoje izložbe. Za kojih mjesec dana krenuti ?emo naoružani korpama... Više...
Budi prvi i komentiraj! 24 Srp 2003 Klikova:28371
Izložbe Gljivarskog društva Varganj
Tijekom listopada i studenog 2002. godine održane su dvije izložbe gljiva u organizaciji GD Varganj. Glavna izložba je održana u holu KKD Ivana Brli? Mažurani? na kojoj je prikazano 134... Više...
Budi prvi i komentiraj! 07 Sij 2003 Klikova:4006
Dobro došli u tajanstveni svijet gljiva
Gljive nisu ni biljke ni životinje, nisu ni lišajevi ni alge. Po najnovijoj nomenklaturi spadaju u grupu živih organizama koje nazivaju talofite. Gljive uzimaju iz svoje okoline gotove sintetizirane kemijske... Više...
Budi prvi i komentiraj! 05 Sij 2003 Klikova:3648
6. izložba gljiva u Sl.Brodu
Dani gljiva u Slavonskom Brodu završili su izložbom gljiva koja je do sada bila uvjerljivo najkvalitetnija i najviše posje?ena.Oko tisu?u ljudi vidjelo je što su brodski gljivari uspjeli prikupiti i... Više...
Budi prvi i komentiraj! 26 Pro 2001 Klikova:5221
Gljivarenje v Stubakima
Turisti?ka zajednica Op?ine Stubi?ke Toplice pod pokroviteljstvom Op?ine Stubi?ke Toplice u suradnji sa GD Kamilo Blagaji? i GD Blagva St. Toplice organiziralo je Osmu tradicionalnu jesensku manifestaciju Gljivarenje v Stubakima.... Više...
Budi prvi i komentiraj! 16 Lis 2001 Klikova:3888
Mikoza ili nešto drugo
Vrlo interesantne slike stigle su nam od posjetiteljice naše stranice Darija Šerning iz okolice Zagreb. Poslala nam je slike Amanite rubescens ili po narodni biserke. Više...
Budi prvi i komentiraj! 07 Srp 2001 Klikova:4057
Slavonski Tartuf
Tijekom svibnja i lipnja dobili smo nekoliko e-mailova u kojem nas naši posjetitelji pitaju za razli?ite vrste gljiva koje se pojavljuju diljem lijepe naše pa i malo šire. Gljiva koja... Više...
Budi prvi i komentiraj! 20 Lip 2001 Klikova:5136
Moja prva gljiva
Ima jedna divna poslovica koja kaze: Dvije stvari su potrebne, da bi uspjeli.Prvo: treba da vam netko ponudi priliku.Druga: pamet, koja omogu?uje da tu priliku i iskoristimo.Naravno svi mi u... Više...
Budi prvi i komentiraj! 26 Svi 2001 Klikova:3844
Marohlinijada u Crnom Lugu
Prekrasan ambijent Nacionslnog parka Risnjak bilo je poprište drugog ovogodišnjeg sastanka gljivara. U izvrsnoj organizaciji Udruge gljivara Marohlin iz Delnica skupilo se oko 150 gljivara iz Hrvatske, Italije i Slovenije... Više...
Budi prvi i komentiraj! 16 Svi 2001 Klikova:4565
Tihi lov na moru
Bura koja oplahuje brijegove oko Novoga Vinodolskog nije nam dozvolila šetnju uz more, pa se grupa gljivara GD Varganj uputila u hrastovu šumu podno drevnog grada Bribira. Više...
Budi prvi i komentiraj! 12 Svi 2001 Klikova:3877
Gljive kao droge
OP?ENITO:U prirodi postoji velik broj razli?itih vrsta gljiva koje se svrstavaju pod popularni zajedni?ki naziv "magic mushroom". Sve te vrste mogu se podijeliti u tri glavna roda: Psilocybe, Panaeolus i... Više...
Budi prvi i komentiraj! 25 Tra 2001 Klikova:9098
Zimske potrage za skrivenim gljivama
Naša je udruga dobila ime “Ožujka”. Zašto? O imenu udruge odlu?ivalo je glasovanje. Padali su prijedlozi: kra?un, blagva, krasnica, vrganj, no za svaki od njih bilo je malo podignutih ruku.... Više...
Budi prvi i komentiraj! 16 Tra 2001 Klikova:6161
