Gljive otoka Krka

Glavni izbornik

Prijava

Posjetite nas na Facebooku

try again.

Po?etna

Gljivarije

Gljive otoka Krka

Petak, 19 Siječanj 2007 23:22 |

Autor Tomislav Luki? |

Kr?ani(boduli) kontinentalnih djelova otoka oduvijek su bili vrsni gljivari. Poznavalo se oko pet vrsta gljiva: vrganj, lisi?arka, capice, pe?urke, martin?ice te sun?anice, a ostale su gljive bile "divlje" i ostajale su po?upane po prirodi. Gljivarsko dru�tvo "O�ujka" iz Rijeke redovito dolazi na Krk i govori o mnogim vrstama gljiva na otoku. Na Krku gljive rastu prakti?ki cijele godine (ako ima ki�e) no slabi poznavaoci gljiva smatraju da je vrijeme rasta gljiva jesen. Kada u prolje?e i ljeti idem brati gljive svi misle da sam pomalo "retardiran". Treba spomenuti i gospo?u �ivanu Duda koja je prava veteranka kr?kih �uma. U prolje?e (travanj-lipanj) na Krku se mogu na?i smr?ak (Morchela semilibera) i hibridni smr?ak i to samo na jednom mjestu koje ja i gospo?a ?uvamo kao blago. Tu su jo� i sme?a preslica (Amanita fulva) i siva preslica(Amanita umbrinolutea), proljetni vrganj i bjelkasta lisi?ica(Cantharelus cibarius) te golema puhara kojih se zna na?i ve?i broj. Ljetno vrijeme ve?inom je su�no tako da sedmi mjesec ve?inom opada.U osmom mjesecu tu su: pe?urke,vrganji,lisi?ice ?ak i mrtva?ke trube, puhare, sun?anice jo� pokoji smr?ak, brojne Russule te dedovi-grabov ded i tur?in.

Jesen je doba bogatstva kr?kih �uma. Jesenske gljive na krku su: prosenjaci, borovi ?avli?i, rujnice, paprenja?e, puhare, hajdinski vrganji, maglenke, martin?ice, gnoji�tarke (velika i blistava gnoji�tarka), lisi?ice,kravare (suillus bovinus),krvne mlije?nice,pe?urke, capice, puze, zimske panjev?ice, bukova?e i modrika?e.U zimi prosinac-po?etak sije?nja tu su martin?ice, pokoja sun?anica, bukova?e i zimske panjev?ice, mrtva?ke trube, gluba?e te veliki buzdovan.Velja?a i o�ujak doba su kraljice,vrlo rijetke martovke ili o�ujke koja raste u manjim koli?inama u �umi alepskog bora(pinije). Jednom prilikom u velja?i na�ao sam "more" martin?ica. Tu su jo� i otrovne gljive: puno amanita:muhara,Ogoljela muhara i Panterova muhara.Livade znaju biti pune zelene pupavke,a �ume bijele pupavke.Zna se na?i koja crvenja?a,krumpira?a ali i rogata mo�danica te otrovna i karbonatna pe?urka.u manjem broju tu je tigrasta vitezovka i otrovne Lepiote(vrtna sun?anica i trnova?a). U zadnje tri godine ni "glasa" blagvi pa nas je strah da nije istrebljena. Ina?e ?lan sam udruge "Zdrav �ivot" iz Rijeke u kojoj se u?i o travarstvu i gljivama. Do?ite i uvjerite se u bogatstvo kr?kih �uma. KARLO HREN

Tags:

Related Articles

Vrganj - (Created: 2005-10-18 13:20:43)
Ljekovitost gljiva - (Created: 2003-09-01 18:07:46)
KORDICEPS: GLJIVE KOJE INSEKTE PRETVARAJU U ZOMBIJE - (Created: 2021-02-02 10:47:31)
VI gljivarijada u Vrbovskom - (Created: 2006-06-15 23:03:21)
5.izlo�ba gljiva u Sl.Brodu - (Created: 2003-10-20 18:29:47)
Ledeni ?ovjek i gljive - (Created: 2004-02-21 21:42:21)
Neoliti?ki ?ovjek i gljive - (Created: 2013-12-17 07:33:15)
Enciklopedijski rje?nik Bosanske Posavine - (Created: 2021-01-27 11:25:51)
Neponovljiv primjerak varganja - (Created: 2003-10-31 18:48:12)
Pobjedila briga za stani�ta i gljive - (Created: 2011-10-20 17:15:34)

eRelated News

Dodaj komentar

JComments

Natrag Naprijed

Zlatna kovanica BP� Tomislavu Luki?u

Prvi put u povijesti moderne Hrvatske u Slavoniji je uru?ena jedna �upanijska nagrada za iznimna ostvarenja u popularizaciji i istra�ivanju gljiva i za�titi okoli�a. Dobitnik �Kovanice od zlata je urednik ove stranice Tomislav Luki?

Svojim zalaganje i radom na podru?ju istra�ivanja gljiva dao je veliki doprinos znanosti. Gotovo trideset godina se intenzivno bavi istra�ivanjem i prou?avanjem ovog ?udesnog svijeta. Organizirao je vi�e izlo�bi gljiva, dana gljiva i brojna predavanja o gljivama u regiji.

Dao je doprinos �u izradi Crvene liste za�ti?enih vrsta gljiva Hrvatske gdje su zahvaljuju?i nalazima GD Varganj Slavonski Brod kojem je on na ?elu ostvareni vrijedni rezultati na polju inventarizacije gljiva Brodsko posavske �upanije, ali i cijele Slavonije.

Plod ovoga rada su dvije knjige koje je u nakladi Posavske Hrvatske Luki? izdao 2012. I 2013. godine.

U knjizi �Toksikologija gljiva� na inovativan na?in je objasnio problematiku trovanja gljivama unose?i najnovija znanstvena istra�ivanja iz cijelog svijeta. Ova knjiga se u stru?nim krugovima smatra velikim doprinosom smanjenju broja intoksikacija gljivama u Brodsko posavskoj �upaniji, Hrvatskoj i regiji. Drugu knjigu koja je iza�la krajem 2013. godine ��Otrovi biljaka i gljiva� Luki? je napisao sa dr. Mariom Crvenkom se smatra velikim znanstvenim �doprinosom u problematiziranju kemijskih osnova toksina �u biljkama i gljivama.

Uz ove dvije knjige Luki? redovito pi�e ?lanke i stru?ne rasprave za nekoliko ?asopisa koji se bave za�titom okoli�a i prirode. Povremeno objavljuje kolumne u Posavskoj Hrvatskoj, Ve?ernjem listu, Katoli?kom tjedniku, Fondeku, Ekoreviji, Sb plus portalu i drugim ?asopisima i portalima u Slavoniji i regiji. Internet portal� svijet-gljiva.com je jedna od najstarijih stru?nih web stranica o gljivama koji Luki? ure?uje i odr�ava od 2002. godine.� Na stranici se nalazi njegova enciklopedija gljiva sa 500 obra?enih vrsta �to je najve?i broj gljiva autorski obra?enih na internetskim stranicama u zemljama biv�e Yu.

Uz ovo Luki? se bavi pisanjem razli?itih ?lanaka koji doprinose popularizaciji za�tite okoli�a u regiji,a posebno u Slavoniji. Autor je brojnih projekata koji su dobili potpore razli?itih doma?ih i stranih institucija, a jedan od najuspje�niji je �Pou?na staza Bara Dvorina� na ?ijoj promociji je radio cijeli niz godina. Trenutno je anga�iran na ocjeni okoli�nih projekata koncerna HeidelbergCement.

Uz sve ovo Luki? godinama djeluje� kroz nekoliko udruga na promociji za�tite prirode i okoli�a. Idejni utemeljitelj i� jedan od osniva?a Visoke Vinske Akademije koja je dala kroz desetak godina zna?ajan doprinos promociji vinara i vinogradara na�e �upanije i podizanju kulture konzumiranja vina.

Najnoviji projekt Tomislava Luki?a je Galerija Goll u Slavonskom Brodu koja je u samo tri godine ostavila vrlo zna?ajan trag u kulturnom �ivotu Brodsko posavske �upanije. U vrlo kratkom roku Luki? je organizirao 25. izlo�bi istaknutih doma?ih i stranih likovnih umjetnika. Galerija Goll je prepoznata u Slavoniji, Hrvatskoj i regiji kao mjesto koje pru�a mogu?nost likovnog do�ivljaja iznimnog� kvaliteta.

�

Sve?anom sjednicom �upanijske skup�tine u utorak u dvorani brodske Glazbene �kole proslavljena je 21.obljetnica osnutka Brodsko-posavske �upanije, Dan �upanije. Sve?anom ?inu nazo?ili su brojni gosti i uzvanici, me?u kojima ministar... Više...

Budi prvi i komentiraj! 17 Tra 2014 Klikova:10674

Ljetni tartuf Tuber aestivum u Bosni Her…

?lanak objavljen u ?asopisu Fondeko 37/2013 Tomislav Luki? Mario Zunga Tihomir Radovac UVOD Tartufe su poznavali stari Egip?ani,� Ciceron ih je smatrao istinskom djecom Zemlje, u svojim djelima ih spominje Teofrastu 4. stolje?u prije Krista,... Više...

Budi prvi i komentiraj! 18 Pro 2013 Klikova:14900

Neoliti?ki ?ovjek i gljive

Pi�e:Tomislav Luki? Tekst objavljen u ?asopisu� Fondeko svijet br.37/2013 � Više...

Budi prvi i komentiraj! 17 Pro 2013 Klikova:13818

Migalovci-izgubljeno pa vra?eno

Unatrag ?etrdeset godina �umarstvo Hrvatske je poduzelo cijeli niz eksperimentalnih radnji koje su bile usmjerene prema pove?anju proizvodnje drvne mase. Napravljeno je na desetke ploha koje su zasa?ene dokazano brzo rastu?im vrstama drve?a koje bi proizvele ve?i volumen drvne mase. �umarska struka je odabrala� nekoliko stranih (alotohni) vrsta, sve u svrhu osiguranja koli?ina drveta za potrebe prvenstveno drvne industrije. Za svrhu eksperimentiranja sa stranim vrstama i u Posavini je odabrano nekoliko lokacija na kojima je doma?a vrsta hrast lu�njak, jasen i grab. Ove vrste drve?a nisu prirastom zadovoljavale tada�nje zahtjeve koji su dolazili iz drvne� industriju, pa se posegnulo za vrstama drveta koje dolaze� iz Sjeverne Amerike i to naj?e�?e za duglazijom �(Pseudotsuga menziesi ) ikanadskom topolom(Populus canadensis). Po ovom obrascu u neposrednoj blizini Slavonskog Broda na lokaciji Migalovci� �zasa?ena je eksperimentalna ploha ameri?ke crnogori?ne vrste drveta duglazija. �Ni�ta ne bi bilo upitno da se ne radi o mo?varnom terenu i �jednoj od najboljih i najkvalitenijih povr�ina na kojima uspijeva u sastojini �hrast lu�njak(Quercus robur)� koji posti�e iznimne� dimenzije, a sama drvna masa poseban kvalitet. Danas se u Migalovcima nalazi na tisu?e prekrasnih stabala� hrasta lu�njaka u sastojini sa poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia) i grabom (Carpinus betulus), ali i sa brojnim stablima divlje tre�nje (Prunus avium), �to ovom arealu od 2.000 ha daje posebnu vrijednost.

Kada nam je voljom drugih u goste do�la ameri?ka� dendrolo�ka vrsta priroda se pobrinula da u svoje naru?je primi stranca koji tu ne pripada. Kroz svoja mikolo�ka istra�ivanja koja u Brodsko posavskoj �upaniji provodim ve? desetlje?ima ova �uma duglazije je bila vrlo interesantna jer je tlo ispod stabala imalo sasvim druga?ija svojstva koja su bila vrlo pogodna za rast i vegetaciju gljiva. Ispod gustih kro�anja crnogorice� vlaga se u zraku zadr�avala mnogo du�e nego kod bjelogori?nih sastojina, a temperatura je bila idealna za rast gljiva. Obi?avao sam re?i da je tlo ispod eksperimentalne plohe Migalovci� kompletno splet micelija mnogo vrsta gljiva. Kroz brojna istra�ivanja samo na povr�ini pod duglazijom smo identificirali i inventirali preko stotinu vrsta gljiva. Unatrag nekoliko godina postalo je vidljivo kako ovaj eksperiment nema izgleda jer se dio stabala po?eo su�iti.� �umari su� uklonili stabla koja nisu pokazivala znakove daljnje vegetacije, me?utim proces odumiranja nije prestao. Kako redovito posje?ujem ovu �umu u prolje?e je bilo razvidno kako je nestanak moga mikolo�kog stani�ta uznapredovao, da bih ovih dana do�ivio kona?nu potvrdu. Sva stabla na plohi su se osu�ila, a tlo je preuzela biljna vegetacija. Uz sve ovo jelenska divlja? i svinje su doslovce preorali plohu, tako da je i micelij bez obzira na gubitak drvnih vrsta te�ko o�te?en. Dakle, evidentno smo izgubili jedno specifi?no mikolo�ko stani�te koje je nastalo djelovanjem ?ovjeka. U jednom momentu priroda je stranca primila u svoj zagrljaj� da bi mu poslije ?etrdeset godina priop?ila kako tu uop?e ne pripada. U razgovoru sa menad�mentom� Hrvatskih �uma re?eno je kako ide zavr�na �sje?a stabala duglazije sa plohe, te ustaljenim postupkom sadnja �doma?ih vrsta: hrasta, graba i� jasena.Povratak na autotone dendrolo�ke� vrste za nas gljivare i mikologe�� zna?i povratak �karakteristi?nih mikolo�kih vrsta koje se u mikorizi naj?e�?e pojavljuju na ovakvim posavskim eko sistemima.

Danas ovaj eksperiment sa prirodom i �umom daje jednu vrlo ru�nu sliku. Sva stabla duglazije imaju sme?e �utu boju dok� je zelena samo amorfa (Amorpha fruticosa) koja je tako?er ameri?ka grmolika� invazivna vrsta. I amorfu smo donijeli kako bi u?vrstili �eljezni?ke nasipe sredinom devetnaestog stolje?a. Danas� se toliko pro�irila da �umarima stvara ogromne probleme. Samo podatak da je oko 30% �umskih i poljoprivrednih povr�ina Parka prirode Lonjsko polje nastanjeno� amorfom� pokazuje veli?inu� in ozbiljnost problema stranih vrsta.

Migalovci su velika plu?a grada. �umska povr�inaod 2000 ha je izniman izvor kisika, stani�te mnogih� biljnih vrsta i podru?je koje nastanjuje brojna divlja?. Prekrasna d�inovska �stabla hrasta lu�njaka i divlje tre�nje mogu biti pokazna� generacijama koje dolaze.� Moramo ih �njegovati i ?uvati do kraja njihova �ivotna vijeka. Ovo visoko vrijedno podru?je je u nekim projekcijama trebalo postati i zanimljiva turisti?ka destinacija iz koje bi proiza�ao poneki turisti?ki proizvod, a po meni ima sve osobine zaobrazovanje mladih �umara. Ispred same �ume �nalazi se sportsko rekreacijski centar Migalovci koji ve? godinama nije u funkciji. Izleti�te je odavno zaboravljeno, bazeni ne rade, nikada nije napravljena� pou?na staza, lovni i ribolovni turizam nikada nisu komercijalizirani.

Jesmo li zaista toliko bogati kada se tako lako odri?emo �ovoga neiskori�tenog blaga?

� Pi�e:Tomislav Luki? Unatrag ?etrdeset godina �umarstvo Hrvatske je poduzelo cijeli niz eksperimentalnih radnji koje su bile usmjerene prema pove?anju proizvodnje drvne mase. Napravljeno je na desetke ploha koje su zasa?ene dokazano... Više...

Budi prvi i komentiraj! 06 Lis 2013 Klikova:12360

Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiv…

Sinonimi:
Agaricus auratus Paulet, Trait� sur les Champignons Comestibles (Paris) 2: 137 (1793)
Agaricus equestris L., Sp. pl. 2: 1173 (1753)
Agaricus flavovirens Pers., in Hoffmann, Naturgetr. Abbild. Beschr. Schw�mme (Prague) 3: tab. 24 (1793)
Gyrophila equestris (L.) Qu�l., Enchir. fung. (Paris): 10 (1886)
Gyrophila equestris var. aurata Qu�l., Enchir. fung. (Paris): 10 (1886)
Melanoleuca equestris (L.) Murrill, N. Amer. Fl. (New York) 10(1): 24 (1914)
Tricholoma auratum Gillet, Hym�nomyc�tes (Alen�on): 92 (1874) [1878]
Tricholoma flavovirens S. Lundell, in Lundell & Nannfeldt, Fungi Exsiccati Suecici 23-24: no. 1102 (1942) (Indeks fungorum)

�

Tricholoma equestre (Foto:dr.Tkal?ec,dr.Me�i?)

Klasifikacija:� Fungi, Basidiomycota, �Agaricomycoina, �Agaricomycetes, �Agaricomyceidae, ��Agaricales, �Tricholomataceae, �Tricholoma

�

Klobuk: promjera je 60 - 120 mm; kod mladih gljiva je zvonolik, sa podvijenim rubom; poslije je spljo�ten, ?esto s niskom grbicom u sredini; rub klobuka je ponekad valovit, za vla�nog vremena je sluzav, sjajan; razli?itih je nijansi izme?u �ute-zelene i sme?e-maslinaste boje; na tjemenu je prekriven sitnim crveno-sme?im ljuskama; gladak je, prili?no mesnat; ko�ica se lagano guli; na povr�ini se pojavljuju vrlo tipi?ne sme?e-crvenkaste ?ehice.

Trusi�te /listi?i:� gusi i �iroki; uz stru?ak su slobodni ili prirasli� sa zubcem; �imaju valoviti slobodni rub sumporasto-�ute boje.

Stru?ak: 50 - 70 (100) x 10 - 20 m; �?vrst je i le�i duboko u zemlji; �pri dnu je zadebljao; �gladak je ili sitno uzdu�no vlaknasto Ijuskav, ��ut s maslinastom ili sme?om nijansom i pun.

Meso: bjelkasto je, ispod povr�ine �uto, �nje�no i krhko; �ugodnog je blagog okusa; �miris je na bra�no; �kuhanjem pozeleni.

Spore: �iroko su elipti?ne, �glatke i staklasto prozirne, �veli?ine 5,8 - 8,5 x 4,1 - 5,5 �m.

�

Spore Trcholoma equestre (Breitenbach, Kranzlin 1991).

�

Kemijske reakcije: ko�ica (kora) stru?ka u dodiru s KOH kalijevom lu�inom �trenuta?no pocrveni.

�

Ekologija: ektomikorizna gljiva,� raste u jesen, u Europi, Sjevernoj Americi, Aziji i Sjevernoj Africi, u manjim razbacanim skupinama na kiselim i pjeskovitim tlima �ili �pojedina?no, ispod borova Pinus sylvestris), ali se mo�e prona?i i ispod drugog crnogori?nog i bjelogori?nog drve?a (Luki? 2012).

�

Rasprava

Discussion

�

Prvi slu?aj� intoksikacije koja upu?uje na Tricholoma equestre zabilje�en je 1992. godine u Francuskoj. Kod dvanaest pacijenata zabilje�ena je rabdomioliza.[1] Sedam �ena (starosna dob 22. do 60. godina) i pet mu�karaca (starosna dob 24. do 61. godina) su hospitalizirani izme?u 1992. i 2000. godine s te�kom rabdomiolizom� otprilike tjedan dana nakon �to su pojeli samonikle� gljive. Svih 12 pacijenata su konzumirali� najmanje tri uzastopna obroka� koja su uklju?ivala T. equestre. �Niti jedan pacijent nije imao� niti naveo neke druge razloge koji su mogli dovesti do pojave ovakvih simptoma. �Svi pacijenti su imali vrlo sli?ne simptome: umor i slabost mi�i?a pra?enu mialgijom i to u nogama, a pojavili su se 24 � 72 sata poslije obroka koji je sadr�avao gljive. �Slabost se pogor�ala u razdoblju od tri do ?etiri dana, a pra?ena je uko?eno�?u nogu, crvenilom u licu,� pojavom tamnog urina, blagom mu?ninom bez povra?anja i obilnim znojenjem. (Bedry i sur.2001).

�

Svi� pacijenti su hospitalizirani� i� imali� su� znakove� te�ke� rabdomiolize� s maksimalnim serumskim razinama CPK[2] od 22 067� i.j./L kod �ena� (n=7)� i 34786� i.j./L kod mu�karaca� (n=5). �Elektromiografija� je pokazala ozljede mi�i?a bez ozljeda perifernih �ivaca, a biopsije mi�i?a kvadricepsa su pokazivale stalna mi�i?na o�te?enja. Troje pacijenata u Francuskoj� je umrlo, usprkos� intenzivnom� lije?enju� koje� je� uklju?ivalo� veno-vensku� hemofiltraciju,� nakon� �to� su� razvili te�ku� hipertermiju� (do� 42�C),� dispneju� u mirovanju,� akutni miokarditis� i pro�irenje QRS kompleksa bez te�ke acidoze. Na obdukcijskim su ispitivanjima prona?ena o�te?enja miokarda sli?na o�te?enjima popre?no-prugaste muskulature kod 1 pacijenta� i o�te?enja bubrega kod 1 pacijenta, ali nisu na?ena o�te?enja jetre. Kod devetoro pre�ivjelih pacijenata su se nalazi �CPK normalizirali unutar 2 tjedna, ali je mi�i?na slabost perzistirala jo� nekoliko tjedana (Diaz 2005). �Gotovo identi?ni simptomi su zabilje�eni u intoksikaciji u Poljskoj gdje su majka i sin konzumirali devet obroka za redom.� Klini?ka slika je bila vrlo sli?na onoj� iz slu?ajeva u Francuskoj (Chodorowski , Waldman , Sein Anand 2002). Slijede?e godine se pojavljuje i� tre?i slu?aj intoksikacije ovoga puta djeteta koji zavr�ava bez smrtne posljedice (Chodorowski, �Sein Anand, Grass �2003).� U radu iz 2009. god.� Sein Anand i sur. analiziraju�� ?etiri slu?aja rabdomiolize u Poljskoj izme?u 2002. god. i 2008. god. uzrokovane T. equestre te potvr?uje istra�ivanja Bedry u 25% smrtnosti.

�

Pojava odgo?ene� rabdomiolize �poslije� ingestije gljiva Russula subnigricans pra?eno �akutnom� renalnom� insuficijencijom� kod intoksiciranih devet pacijenata� je tako?er prijavljena �u Tajvanu (Lee i sur. 2001) te u Japanu (Takahashi �i sur. 1993).

Kemizam promjena koje evidentno uzrokuje aktivna supstanca iz gljive T. equestre i R.subnigricans nije otkriven. Pretpostavka je kako T. equestre producira miotoksin koji poslije ponovljnih ingestija izaziva rabdomializu.(Carlson-Striber, Persson 2003)

�

Poslije evidentiranih slu?ajeva intoksikacije i zabilje�enih metabolitskih promjena ljudskog organizma� istra�iva?i nastavljaju rad na mi�evima.� Uspijevaju dokazati povi�ene razine CPK i sli?nu mi�i?nu slabost i miopatske lezije kod mi�eva koji su primali ekvivalentne doze ekstrakta T. equestre. (Bedry i sur. 2001), (Chodorowski i sur. 2004), (Nieminen a, K�rj�b, Mustonen a 2009). Kao i ve?ina samoniklih gljiva koje vegetiraju u mikorizi i T. equestre pokazuje visoki stupanj apsorbcije �ive Hg iz tla, pa u?estala konzumiranja gljiva mogu doprinijeti i pove?anju koncentracije toksi?nih metala u ljudskom tijelu �to mo�e uzrokovati razli?ite poreme?aje u metabolizmu. Niti jedno od mjesta u Poljskoj sa kojih su uzeti uzorci nije bilo izlo�eno kontaminaciji �ivom. (Chodorowski, Sein Anand , Grass 2003) (Ma?kiewicz, Falandysz 2012). T. equestre pokazuje i visok stupanj akumulacije radioaktivnog cezija Cs-137 u gljivama koje su prikupljene u Poljskoj i Slova?koj. Razina CS-137 je dva puta ve?a u klobuku gljive� u odnosu na koli?inu koja se nalazi u tlu. T. equestre hiper akumulira polutante Cs-137 te kao takva predstavlja va�an bio indikator zaga?enja.(Bazala i sur. 2005)

�

Slu?aj trovanja �gljivom T. equestre �kod dvanaestero ljudi u Francuskoj �je poseban zbog:

a)� visoke stope smrtnosi od 25%,

b)� pojave jedinstvenog nastupa miotoksi?nosti pra?enog rabdomiolizom

bez povra?anja, te�ke GI toksi?nosti ili hepatorenalnog zatajenja i

c)� uklju?ivanja popularnih, jestivih gljiva koje su postale visoko toksi?ne

nakon kuhanja i ponavljanih konzumacija

�

Svjesni ovih istra�ivanja,� ve?ina Europskih zemalja upozorava svoje sakuplja?e gljiva dr�avnim� Notama na potencijalnu opasnost koju nosi u?estalo konzumiranje gljive T. equestre. Agencija za hranu Francuske (Afssa-Saisine N2002-SA-0285) svojom uredbom iz 2003. upozorava na toksikolo�ku opasnost konzumacije gljiva T. equestre, a trajno je zabranila distribuciju i prodaju 2005. godine 2005 (Decret n^o2005-1184).

�

U toksikolo�ku literaturu se uvodi novi sindrom intoksikacije (Diaz 2005), (Barceloux D. G. 2008),� (Saviuc,� Danel 2006) �dok autori novijih� gljivarskih i mikolo�kih knjiga prihva?aju znanstvenu spoznaju (Boccardo F., Traverso M., Vizzini A., Zoi M. 2008), �(Davidovi?, M., 2006),� (Flik M.2010),� (Kuo & Methven 2010) (Uzelac 2009) i mnogi drugi ovdje ne navedeni,� dok� postoje� i drugi,� poznati autori koji� jednostavno zanemaruju gore navedene ?injenice.

�

Zaklju?ak

Conclusion

�

Prakti?na va�nost determiniranja upotrebljivosti samoniklih gljiva je od iznimnog zna?aja za zdravlje ljudi.�� Po�to su znanstveni� uzorci intoksiciranih� osoba mali i nedostupni znanosti zbog razli?itih razloga, znanstvena istra�ivanja provedena u Francuskoj i Poljskoj� na�� Tricholoma equestre se smatraju velikim doprinosom toksikologiji, mikologiji� i gljivarenju u Europi.

Tricholoma equestre izaziva rabdimiolizu ako se konzumira nekoliko dana za redom.� Velika koncentracija pojedinih supstanci akumuliranih u gljivama� nepovoljno utje?e� na metabolizam ?ovjeka,� a u 25% navedenih primjera tragi?na posljedica je bila smrt.� Tricholoma equestre pokazuje sposobnost apsorbcije te�kih metala i radioaktivnog Cs-137 te je va�an bioindikator.

Zelenkasta vitezovka Tricholoma equestre se ?esto pojavljuje u zemljama jugoisto?ne Europe, ali na ovom podru?ju nije zabilje�en niti jedan medicinski slu?aj intoksikacije ovom gljivom. Iz izvje�?a gljivarskih dru�tava iz Hrvatske gljiva se povremeno konzumira ali nikada u opetovanim koli?inama (vi�e obroka uzostopno). U Bosni i Hercegovini�� nije popularna� kao jestiva gljiva. Tricholoma equestre je toksi?na gljiva i kao takvu je treba tretirati u gljivarskoj literaturi.

�

Literatura:

Literature:

�

Afssa Saisine n^o 2002-SA-0285. Avis de l�Agence francaise de securite sanitaire des aliments relatif a une demande d�evaluation en terme de sante publique du risque� eventuel liea la consommation de Tricholome equestre.
Anand, J.S., Chwaluk, P., Sut, M.(2009): Acute poisoning with Tricholoma equestre.Przegl Lek. 66(6):339-40.
Anand, J.S., Chwaluk, P. (2010): Acute intoxication with Tricholoma equestre--clinical course. Przegl Lek. 67(8):617-8.
Barceloux D.,G. (2008): Medical toxicology of natural substances: foods, fungi, medicinal herbs, plants, and venomous animals,� John Wiley and Sons Inc, Canada
Bazala, M.A., Bystrzejewska-Piotrowska, G. , Cipakova, A. (2005) Bioaccumulation of Cs-137 in wild mushrooms collected in Poland and Slovakia, Nukleonika,� 50:S15-S18
Bedry, R., Baudrimont, I., Deffieux, G., i drugi. (2001): "Wild-mushroom intoxication as a cause of rhabdomyolysis". N. Engl. J. Med. 345 (11): 798�802
Beug, M.W.(2009): Worldwide Mushroom Poisoning, Diagnosis and Treatment:
Breitenbach, J., Kranzlin, F.,1995. Fungi of Switzerland, Vol. 4, Mycological society, Lucern
Comments on Some of the Recent Research, Fungi,Volume 2:3 2009.
Boccardo F., Traverso M., Vizzini A., Zotti M. (2008):Funghi d'Italia, Zanichelli, Bologna
Decret n^o2005-1184 du 19 septembre 2005 portant interdiction deplusieurs especes sous especes ou varietes de champignons. Le Journal Of?ciel de la Republique Francaise 0220 le 21 septembre
Karlson-Stiber C, Persson H.(2003)Cytotoxic fungi-an overview. Toxicon. 42(4):339-49.
Chodorowski, Z. , Waldman, W. , Sein Anand, J. (2002): Acute poisoning with Tricholoma equestre, Department of Internal Medicine and Toxicology, Przegl Lek. 2002;59(4-5):386-7. Medical University of Gda?sk
Chodorowski, Z., Anand, J.S., Grass, M. (2003): Acute poisoning with Tricholoma equestre of five-year old child. Przegl Lek 60:309�310,
Davidovi?, M., (2006):Gljive blago na�ih krajeva, Metaphysica, Beograd
Deng, H., Yao, Y.J. (2005): Tricholoma equestre, the correct name for T. flavovirens (Agaricales). Mycotaxon. 94:325-9.
Diaz, J. H. (2005): Syndromic diagnosis and management of confirmed mushroom poisonings". Critical Care Medicine 33 (2): 427�36
Flik, M.(2010):Koja je ovo gljiva, Marso Novi Beograd
Horn U. Prasa D. Roth C. Hentschel H. (2005): Acute poisoning with Tricholoma equestre as consequence of simvastatin-mushroom interaction ,poison Information centre Erfurt, Rudolf Virchow Hospital,Glaauchau, Germany. Case report PIC Erfurt 13799
Kuo,M., Methven,A.(2010): 100 Cool Mushrooms (First Edition) University of Michigan Press
Moukha,S.,Ferandon, C., Beroard, E., Guinberteau,J., Castandet,B., Callac, P., Creppy,E.,Barroso,G., (2013):A molecular contribution to the assessment of the Tricholoma equestre species complex Fungal Biology,117(2): 145�155
Nieminen ,P., Kirsi,M., Mustonen,A.M.(2006): Suspected Myotoxicity of Edible Wild Mushrooms, Exp Biol Med (Maywood). 231(2):221-8.
Lukic,T.(2012):Toksikologija gljiva,Posavska Hrvatska, Slavonski Brod
Lee, P-T., Wu, M-L., Tsai,W-J.,Ger, J.,Deng,J-F., Chung H-C. (2001): Rhabdomyolysis: An unusual feature with mushroom poisoning,� National Kidney Foundation, Inc. Published by Elsevier Inc, Volume 38, Issue 4, 1-5.
Nieminen ,P., K�rj�,V., Mustonen,A-M.(2008): Indications of hepatic and cardiac toxicity caused by subchronic Tricholoma flavovirens consumption,Food and Chemical Toxicology,Volume 46, Issue 2, , Pages 781�786
Ma?kiewicz, D., Falandysz,J. (2012): Total Mercury in Yellow Knights (Tricholoma equestre) Mushrooms and Beneath Soils, Bull Environ Contam Toxicol 89:755�758
Saviuc, P., Danel, V. (2006): New syndromes in mushroom poisoning. Toxicol Rev 2006; 25:199�209.
Petkovi?-Ramad�a,D., Bari�i?, N.(2010): Dijagnostika i terapija neuromuskularnih bolesti: neuromuskularne bolesti- novosti u dijagnostici i terapiji,� Medicinska naklada Zagreb
Riva, A. (1988): Fungi Europaei, Tricholoma (Fr.) Staude, Saronno
Takahashi, A., Agatsuma, T., Ohta, T., Nunozawa, T., Endo, T., Nozoe, S.(1993): Russuphelins B, C, D, E and F, new cytotoxic substances from the mushroom Russula subnigricans Hongo. Chem Pharm Bull 41:1726�1729,
Uzelac.B.,(2009) Gljive Srbije i Zapadnog Balkana,BGV Logik, Beograd
Wigniewski, M. (2008): Badanie toksycznego dzialania gaski zielonki (Tricholoma equestre) na miesnie poprzecznie pr?zkowane myszy, Rozprawa doktorska, Gdansk

�

http://www.speciesfungorum.org/Names/SynSpecies.asp?RecordID=176119

http://www.mycobank.org/BioloMICS.aspx?Table=Mycobank&Rec=123111&Fields=All

Pregled

�

Sakupljanje samoniklih plodova i gljiva iz na�ih �uma i njihova upotreba� za potrebe ?ovjeka datira iz neolitskog vremena. Ova djelatnost nosi sa sobom i veliku opasnost u konzumiranju jer dio tih plodova producira za ?ovjeka toksi?ne metabolite pa su slu?ajevi intoksikacije gljivama ?esti. Istra�ivanja toksi?nosti pojedinih vrsta su vrlo zahtjevna jer je te�ko prona?i eksperimentalne uzorke pa je svako znanstveno istra�ivanje koje donosi rezultat o statusu dragocjeno. Izme?u 1992.i 2000.� godine u Francuskoj je utvr?eno 12 slu?ajeva intoksikacije gljivama koji se neupitno dovode u vezu sa Tricholoma equestre , a tijekom prvog desetlje?a 21. stolje?a jo� 4 slu?aja u Poljskoj. Novi sindrom je nazvan�� odgo?ena miotoksi?nost� s naknadnom rabdiomiolizom� u kojem se prvi simptomi pojavljuju jedan do tri� dana poslije konzumacije gljiva a smrtna posljedica je 25%. Definiranje upotrebljivosti i toksi?nosti gljive Tricholoma equestre na primjeru slu?ajeva intoksikacija iz Francuske i Poljske od iznimne su va�nosti za gljivarska, mikolo�ka i medicinska istra�ivanja. Uz nova taksonomska istra�ivanja ustanovljena molekularnom sekvencijom ?ine zna?ajan doprinos u smanjenju broja intoksiciranih u populaciji osoba koje se bave prikupljanjem gljiva.

�

Summary

�

Picking wild fruit and mushrooms in our woods and using them for the human needs date from neolithic. This activity brings about a great danger of consumption since some of these fruits and mushrooms cause toxic metabolic activities in people and therefore the cases of intoxication are frequent.The research of toxicity of certain species is very demanding since it is difficult to find experimental sample,so any scientific research that produces the result about the status is valuable.Between 1992-2000 in France,12 cases of mushroom intoxication were reported,which are undoubtedly connected with Tricholoma equestre , and during the first decade of the 21st century four more cases in Poland. The new syndrome has been called �delayed myotoxicity with subsequent rhabdomyolysis�, in which first symptoms appear one to three days after mushroom consumption and death consequence is 25%. Defining the usefulness and toxicity of Tricholoma equestre mushroom based on the cases of intoxication in France and Poland is of great importance for mushroom, mycology and medical research.

Together with new taxonomy that was found out with molecular sequence, they contribute to the decrease in the number of intoxicated people among those who pick mushrooms.

�

At the request of sending the full text in English for free.

e-mail: svijet.gljiva1 @ gmail.com

�

[1] Rabdomioliza je sindrom uzrokovan o�te?enjem membrane mi�i?ne stanice i izlijevanjem sadr�aja stanice u me?ustani?ni prostor i plazmu (Petkovi?-Ramad�a, Bari�i?, 2010)

[2] patolo�ke aktivnosti k" alt="Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiva na�ih �uma" style="width:230px;height:160px;margin:3px 5px 3px 5px;" />

Luki?, T., Balen,I. (2013) Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiva na�ih �uma. "Na�e �ume" br. 29-30 str. 28-33. � Tomislav Luki? Ivan Balen � Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiva na�ih �uma Tricholoma equestre-deadly poisonous mushrooms of our forests � Abstract � In the... Više...

Budi prvi i komentiraj! 28 Kol 2013 Klikova:34206

Gljive kao indikator zaga?enja

Pojedine vrste gljiva tijekom vegetacije lako apsorbiraju supstance iz okoli�a koje su ve? poznate kao toksi?ne npr. te�ki metali, pesticidi, herbicidi, insekticidi� i radionuklidi.Gljive imaju selektivnu sposobnost� akumuliranja elementa kao... Više...

Budi prvi i komentiraj! 05 Svi 2013 Klikova:11069

Clitocybe amoenolens-nova otrovna gljiva

Ve? nekoliko desetlje?a lista poznatih otrovnih gljiva stalno raste, kao rezultat slu?ajeva trovanja do kojih je do�lo ponekad zbog konfuzije i neznanja, a ponekad zbog poku�aja konzumiranja vrsta koje su... Više...

Budi prvi i komentiraj! 03 Tra 2013 Klikova:11420

Aflatoksini

Gljive u svojoj osnovnoj funkciji lu?e primarne i sekundarne metabolite. Primarni metaboliti su vrlo razli?iti i slo�eni kemijski spojevi (aminokiseline, ve?ina ugljikohidrata, lipidi) koji su neophodni za rast... Više...

Budi prvi i komentiraj! 17 Ožu 2013 Klikova:5797

Najstariji fosil gljiva Prototaxites

Foto:www.news.uchicago.edu

Rod Prototaxites opisuje zemaljske organizme koji su otkriveni kao fosili a datiraju iz vremena kasnog silura i ranog devona (420 - 350 milijuna godina prije Krista) . Prototaxites je fosilna forma vrlo sli?na trupcu drveta promjera oko 1 metra a visine do gotovo 8 metara koja je sastavljena od isprepletenih cijevi promjera samo 50 mikrometara. Prvi ovakav fosil prona?en je je 1843. godine, a opisao ge je John William Dawson 14 godina poslije kao crnogori?no drvo. Ubrzo je� ova hipoteza bila ugro�ena, ali je originalno ime Prototaxites ostalo. Vi�e od 150 godina trajale su razli?ite rasprave i tuma?enja zagonetnog nalaza, a fosili su s vremenom pronala�eni� diljem svijeta. Najvi�e primjeraka prona?eno je u Kanadi i Saudijskoj Arabiji. Fosil je ostao velika enigma sve do po?etka 21. stolje?a.

Foto:news.chicago.edu

Znanstvenik Francis Hueber� sa �Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Washingtonu 2001. godine aktualizira teoriju iz 1911. , a koja ima najvi�e upori�ta u novijim znanstvenim istra�ivanjima. Tvrdi na temelju morfolo�kih podataka sa fosila da je Prototaxites gljiva za dana�nje spoznaje ogromnih dimenzija koja je izumrla oko 350 milijuna godina prije Krista. Ideja je do?ekana sa velikom nevjericom i skepticizmom. Velika potvrda ove teorije dogodila se 2007. godine kada su znanstvenici sa Sveu?ili�ta u Chicagu i Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Washingtonu, DC, prona�li� nove dokaze i kona?no rije�ili tajanstveni identitet onoga �to je jedan od naj?udnijih organizama koji su ikada �ivjeli na na�em planetu. Kevin C. Boyce sa suradnicima su na osnovu analize izotopa ugljika C-12 i C-13 te analize o unutarnjoj strukturi organizma dali dokaze kako se radi o gljivi. Naime u vrijeme 420 � 350 milijuna godina zemlju su nastanjivale biljke koje su svoju strukturu tvorile procesom fotosinteze koriste?i� uglji?ni dioksid iz atmosfere u to?no poznatim omjerima izotopa ugljika C-12 i C-13. Omjer ovih izotopa kod fosila Prototaxites nije identi?an a isklju?eno je odstupanje zbog utjecaja geolo�kih procesa. Ovaj nalaz u stvari zna?i da je gljiva Prototaxites koristila kao hranu gotove proizvode nastale fotosintezom iz tada�njih biljaka i paprati kao �to to ?ine i dana�nje gljive zaklju?ili su �Boyce, Hotton i njihove kolege 2007. godine.

Pi�e:Tomislav Luki?

� Foto:www.news.uchicago.edu Rod Prototaxites opisuje zemaljske organizme koji su otkriveni kao fosili a datiraju iz vremena kasnog silura i ranog devona (420 - 350 milijuna godina prije Krista) . Prototaxites je fosilna... Više...

Budi prvi i komentiraj! 11 Ožu 2013 Klikova:10849

U posjeti najstarijem gljivaru na svijet…

Za posjetu muzeju i ovom doga?aju svjetske vrijednosti dobro smo se pripremili. Muzej radi svaki dan osim ponedjeljka od 10 h � 18 h svaki dan, s naznakom kako je zadnji ulaz u 17.30 h. Dolazak u Bolzano, planinsko mjestu u pokrajini Alta Adige-Ju�ni Tirol iz skija�kih destinacija je u okviru jednoga sata lagane vo�nje kroz predivne planinske masive Dolomita. Bolzano je po istra�ivanju� 107 gradova Italije koje redovito provodi list Il sole 24 oro progla�enim odmah iza Bologne, drugim najboljim gradom za ugodno �ivljenje. Parkirati u neposrednoj blizini muzeja nije mogu?e jer je cijeli u�i centar grada pje�a?ka zona. Najbolji parking je Centralna gara�a gdje parkiranje ko�ta 1 euro/h. Sa kartom grada u ruci uputili smo se prema Walter platzu. Uske ulice sa zgradama ne vi�im od 5 katova i tipi?nim ure?enim fasadama pokazuju kako se radi o iznimno bogatoj dru�tvenoj zajednici. Za prijepodne i radni dan �na ulicama je� bilo neobi?no mnogo ljudi. Novi modni trendovi sa umjerenim mekanim bojama vidljivi su gotovo na svakom prolazniku. Walter platzom dominira spomenik velikom pjesniku Waltheru von der Vogelweide (1170. �� 1230.) sagra?en 1889.� godine pa otuda i ime trga. Na samom trgu nalazi se Katedrala Uznesenja Bla�ene Djevice Marije koja je izgra?ena 1180. godine u goti?kom stilu. Ljepota katedrale se mo�e usporediti sa Notre Dame katedralom u Parizu. Unutra�njost katedrale je ukra�ena freskama i slikama od kojih su najzna?ajnije freske Giotovih u?enika. Uz katedralu je smje�tena riznica sa mno�tvom vrlo vrijednih predmeta, a posebno su zna?ajni relikvijari.

Po izlasku iz katedrale uputili smo se prama Arheolo�kom muzeju. Zvu?i nevjerojatnim kako grad koji ima 105.000 stanovnika danas ima sedam aktivnih� muzeja sa stalnim postavima. Svaka sli?nost sa Slavonskim Brodom je isklju?ena. Do na�eg cilja put nas vodi ulicom Via Mostra pa na desno u ulicu Via Goethe. Do?ekao nas je pogled na niz besprijekorno ure?enih uli?nih �tandova na kojima se prodaje mno�tvo razli?itih roba, uglavnom prehrambenih artikala. Prodaje se sve, od su�enih gljiva do vrhunskih mesnih i mlije?nih specijaliteta uglavnom iz malih gospodarstava ove regije. Na raskri�ju je ulica Via de Portichi koju karakterizira sa obje strane dugi niz arkada u kojima su smje�teni du?ani i butici znanih i neznanih nam robnih marki. Po�to je bilo sni�enje nismo mogli odoljeti malom peglanju kartica. Grad nema velikih trgova?kih �centara pa je vrlo �ivo upravo u samo centru grada. Cijene su sli?ne onima u Hrvatskoj, ali� ne i ponuda koja je neusporedivo bolja. Uz popuste od 30 � 60% kupovina� se itekako isplati.

Na� kona?ni cilj ulica Via Museo i Aeheolo�ki muzej �je bio pred nama. Na ulazu je modernom� vizualizacijom predstavljen novi postav i rekonstrukcija �tzija.

Kako je prona?en �tzi?

Dana 19. rujna 1991.godine� dvoje njema?kih turista Helmut i Erika Simon, planinarilo je u alpskom masivu� �tztal. Poslije jednoga napornoga dana skrenuli su� sa markirane staze vrlo blizu austrijsko-talijanske granice. U�li su u malu� uvalu u koje se intenzivno topio snijeg i u njoj, na visini od 3210 m, ugledali su sme?u hrpu u snijegu. U prvi mah su pomislili kako se radi o otpadu koji su neodgovorni turisti ostavili, ali kada su se pribli�ili� prepoznali su be�ivotno tijelo ?ovjeka. Le�ao je na stomaku, sa licem u snijegu, a dijelove tijela prikrivali su mu snijeg i led. Zbog o�te?enja na zatiljku turisti su uspani?eno pomislili kao su se ni krivi ni du�ni zatekli na mjestu ubojstva ili pogibije nekoga planinara. Osim tijela vidjeli su i nekoliko komada brezove kore. Na aparatu su imali samo jedan snimak te su fotografirali mrtvo tijelo. Hodaju?i prema planinarskom domu u kojem su bili smje�teni razmi�ljali su �to u?initi. Shodno njema?koj pedantnosti� nalaz su isto ve?er prijavili domaru planinarskog doma, koji je izvijestio� talijansku i austrijsku policiju zbog nepostojanja jasne crte razgrani?enja� izme?u dvije dr�ave� u podru?ju kojim su se kretali planinari. Mrtvom tijelu Ledenoga ?ovjeka prvo su pristupili austrijanci koji su pneumatskim ?eki?em vrlo nestru?no poku�ali iz leda izvaditi truplo. Pri tom je nepovratno uni�ten dio ovoga iznimno o?uvanoga �arheolo�koga nalazi�ta. Zbog pogor�anja vremenskih uvjeta operacija je prekinuta. Slu�beno je austrijska policija otvorila istragu zbog ubojstva u Alpama.� ?etiri dana poslije otkri?a trupla Ledeni ?ovjek je kona?no izva?en iz leda, a njegovo je tijelo sa dijelom prona?ene opreme koja je bila oko njega preba?en� na Institut za forenzi?ku medicinu u Insbrucku. Poslije prvih ispitivanja ustanovljeno je kako se radi o neprocjenjivom arheolo�kom nalazu koji je zbog zaista nevjerojatnih pogre�aka prilikom transporta dijelom o�te?en, ali i dalje daje ogroman prostor za spoznaje o �ivotu u ovom dijelu Europe prije vi�e od 5.000 godina

Fotografija: crystalinks.com

U istra�ivanja pored arheologa koji su detaljno istra�ili mjesto nalaza uklju?ila se velika ekipa znanstvenika koja je svatko u svojoj sferi interesa po?ela sklapati sliku o Ledenom ?ovjeku. Cijeli doga?aj postaje senzacijom te privla?i pa�nju gotovo svih medija. Paralelno sa znanstvenim istra�ivanjima vodila se i pravna bitka za tijelo Ledenoga ?ovjeka. Ustanovljeno je kako mjesto arheolo�koga nalaza Ledenoga ?ovjeka 92,5 m u talijanskom dijelu Alpi, te da u stvari ledena mumija pripada Italiji. ��Dana 16.sije?nja 1998. godine vlasti austrijske provincije Tirol slu�beno su predale tijelo vlastima talijanske provincije Alta Adigio koje su ga prenijele u Arheolo�ki muzej u Bolzanu gdje se i danas ?uva. Za svojih 7 godina stanovanja u Inzbruku na tijelu i opremi je� ura?en veliki broj istra�ivanja kojima je osvijetljen �ivot�� Ledenoga ?ovjeka.

Ledeni ?ovjek ili u literaturi ��tzi�� je najve?i i najo?uvaniji arheolo�ki nalaz iz doba u kome je otkri?e bakra uzrokovalo velike dru�tvene i ekonomsko socijalne promjene u Europi star je oko 5300 godina. Nadimak �tzi mu� je dao austrijski reporter koji je pomije�ao ��tztal� (planinski masiv �gdje je tijelo na?eno) s �jetijem�, legendarnim planinskim stvorenjem, ali slu�beno ime mu je Ledeni ?ovjek.

Iako je novi postav otvoren tek tri dana nije bilo gu�ve. Cijena ulaznice je 9,00 �eura za odrasle osobe. U muzeju je strogo zabranjeno fotografiranje, a na zahtjev se mogu dobiti fotografije za znanstvenu i populisti?ku uporabu. Postav je smje�ten na tri eta�e koje su ura?ene po najvi�im svjetskim normama u prepoznatljivom talijanskom dizajnu. Na prvoj eta�i je u tiskanom i �elektronskom obliku predstavljena povijest �tzijevoga otkri?a na engleskom, talijanskom i njema?kom jeziku. Na drugoj eta�i je �tzi i njegova oprema. Mumija je postavljena u posebnoj komori na vagu, te joj se u kontinuitetu mjeri te�ina koja iznosi oko 15 kg, stalna vla�nost je� 100% pri temperaturi od -6 ^oC. Tijelo mo�ete vidjeti kroz prozor u polo�aju suprotnom od onoga kako je prona?eno (sada je u le�e?em stavu polo�eno na le?ima, tako da se jasno vidi lice, glava sa u�ima, trup, udovi sa prstima � op?enito ko�om prekriveni mi�i?i i kosti u neraspadnutom stanju). �Zasebnim� tekstualnim, slikovnim i elektronskim eksponatima detaljno je obja�njen svaki djeli? tijela. Tijelo mo�ete pregledati u virtualnoj operacijskoj sali, gdje na jedan impresivan na?in vi postajete istra�itelj. Na mikroskopima mo�ete pogledati dijelove �tzijevog tijela. U slijede?oj prostoriji smje�tena je originalna odje?a koju je u trenutku smrti imao oko sebe. Svi eksponati su za�ti?eni u posebnim klimatiziranim sterilnim vitrinama kako bi se izbjeglo bilo kakvo o�te?enje. I kona?no za nas najva�niji eksponati se nalaze u opremi. Uz sjekiru sa bakrenim vrhom, tu je smje�ten luk i 14 strijela, no�, mre�a za ptice, mala rola od brezove kore za preno�enje �ara, kameni disk te torbica za sitne stvari.

Fotografije: iceman.it

Gljivarski najva�niji nalaz je bio u �torbici gdje je prona?en uzorak gljive - kresiva guba Fomes fomentarius koja mu je vjerojatno slu�ila za paljenje vatre. Dakle, �tzi je poznavao svojstva gorenja ove gljive koja se tisu?ama godina pa i danas upotrebljavala u iste svrhe diljem Europe. Drugu gljivu brezovu gubu Piptoporus betulinum je nosio oko ruke zavezanu ko�nim trakama kao dva grumen?i?a. Postoji cijeli niz znanstvenih �pekulacija za�to je �tzi nosio ovu gljivu. Najozbiljnija je teorija kako je brezovu gubu upotrebljavao kao antiseptik pri zaustavljanju krvarenja, jer je danas nedvojbeno dokazano kako ova gljiva posjeduje upravo ova svojstva. Dakle, na� prvi povijesni gljivar prije 5300 godina definitivno je poznavao gljive. Da li je �tzi poznavao gljive kao hranu ostati ?e nerazja�njeno, ali postoji velika vjerojatno?a da su gljive bile dio njegove prehrane. Poznavao je razli?ite plodove iz �ume koje je prikupljao, �itarice i mljevenje �ita, lov, svojstva kresive i brezove gube, pa postoji velika vjerojatno?a da je znao i jestive gljive. Detaljniji opis �tzija � povijesnog gljivara prona?i ?ete u mojoj novoj knjizi koja je u pripremi.

Na tre?em katu ovog impresivnog muzeja postavljen je didakti?ki dio. Kroz razli?ite moderne igre djeca (ali i odrasli) mogu saznati vi�e o arheologiji, na?inu otkrivanja nalazi�ta, arheolo�kim spoznajama i konstrukcijama. Na izlazu iz muzeja smje�tena je� poklon trgovina u kojoj mo�ete kupiti razli?ite suvenire i knjige po pristojnim cijenama vezane za �tzija. I u kona?nici svim skija�ima, ali drugim ljubiteljima kulturolo�ke i prirodne povijesti Europe toplo preporu?amo izlet u " alt="U posjeti najstarijem gljivaru na svijetu" style="width:230px;height:160px;margin:3px 5px 3px 5px;" />

U Bolzanu je 22. sije?nja 2013. godine otvoren novi postav u Arheolo�kom muzeju gdje je pokazana tre?a rekonstrukcija �tzi - Ice mana - Povjesnog gljivara koji mi kao gljivari nikako... Više...

Budi prvi i komentiraj! 08 Velj 2013 Klikova:4616

Tvrdnje Luki?a imaju dokaz sa Instituta …

Na �alost nakon nekoliko poku�aja smirivanja tenzija nastalih izlaskom knjige Toksikologija gljiva, prinu?en sam odgovoriti na apsolutno ni?im utemeljene objede na moju osobu i knjigu Toksikologija gljiva. � Više...

Budi prvi i komentiraj! 30 Sij 2013 Klikova:14717

Trovanje gljivama u Zapadnoj Bosni

"Milka Jaj?anin je premje�tena na Kliniku za infektivne bolesti i prema rije?ima dezurnog ljekara Irene Katana pacijentkinja je skinuta sa aparata za vje�ta?ko disanje, svjesna je i kontaktabilna i njeno stanje je zasad stabilno. Pacijentkinja Fata Dedi? je na lije?enju u Klinici za infektivne bolesti, stabilna je, prima adekvatnu terapiju, pri ?emu se konstantno prate svi relevantni parametri", saop�teno je ju?e iz UKC-a.

Goran Jaj?anin (28) iz sela ?a?avica, kod Novog Grada, koji se oporavlja u prijedorskog bolnici, kazao je da je prije dva dana do�ao s posla ku?i i uputio se u berbu gljiva, kao �to ?ini i proteklu deceniju. Ovog puta napravio je gre�ku jer je umjesto mladih rudnja?a ubrao otrovne muhare.

"Kada su mlade muhare su dosta sli?ne rudnja?ama, koje su ina?e prvoklasne jestive gljive. Nabrao sam ih dosta, a potom smo majka i ja ispekli ih na plehu. �urio sam se u grad tako da sam pojeo samo dvije i popio jedno pivo", pri?a Goran.

Po dolasku u grad osjetio je i prve simptome. Ka�e da je imao osje?aj kao da je pijan.

"?udilo me to jer se od jednog piva ne mogu napiti. U kafi?u naru?im jo� jedan gorki listg, popijem ga, a ono jo� gore. Po?inje da me zanosi. Sve se oko mene okre?e nisam mogao stajati na nogama. Nisam ?ak mogao da vidim ni brojeve na mobilnom telefonu, sve mi je bilo crno pred o?ima. S obzirom na to da mi brat radi u Slu�bi hitne pomo?i uz pomo? kolega nazovem ga i ispri?am mu kako se osje?am. Rekao mi je da idem kod ljekara koji su utvrdili da je u pitanju trovanje gljivama", govori Goran tvrde?i da mu gljive vi�e ne?e biti na jelovniku.

Njegova majka Milka je kod ku?e ve? bila u komi, s obzirom na to da je pojela ve?u koli?inu pomenutih gljiva, zbog ?ega je odmah upu?ena u banjalu?ki UKC.

Oprez

Kata Ivkovi? iz Toma�ice, kod Prijedora, redovno na prijedorskoj tr�nici prodaje gljive. Uglavnom prodaje vrganje, jer njih najvi�e i mo�e na?i.

"?ula sam za ovo trovanje. U mom kraju nema rudnja?a. Uglavnom berem vrganje i prodajem ih. Tu se ne mo�e pogrije�iti jer su ove gljive prepoznatljive", kazala je ona tvrde?i da sumnjive gljive zaobilazi u �irokom krugu.

�

Izvor orginalne informacije:Nezavisne novine PRIJEDOR - Op�toj bolnici u Prijedoru javilo se u samo dva dana ve? 12 pacijenata sa tegobama trovanja gljivama.Dvije pacijentkinje, Milka Jaj?anin (50) i Fata Dedi? (68),... Više...

Budi prvi i komentiraj! 09 Lis 2012 Klikova:5780

Sakupljanje gljiva mo�e biti skupo

Pored drveta proizvodi iz �ume su :

� proizvodi koji slu�e kao hrana za ljude (�umski plodovi - pitomi kesten, lje�njak, �ipak, jagode, borovnice, brusnice, kupine, drenjine, trnine i dr.), jestivo bilje, korijenje i podzemne stabljike, gljive, �abe, p?elarenje i dr.

� samoniklo bilje ili dijelovi biljaka koji slu�e kao lijek (cvijet, list, stabljika, korijen, podzemna stabljika, kora ljekovitog drve?a, grmlja i bilja, li�aji, mahovina i dr.)

� proizvodi za potrebe sto?arstva

� proizvodi za razne industrijske i druge svrhe i potrebe (grane za vijence, br�ljan, bo�i?na drvca i dr.).

Za�ti?ene i strogo za�ti?ene biljne i �ivotinjske vrste na cijelom �umsko-gospodarskom podru?ju ne smiju se skupljati niti otkupljivati. Hrvatske �ume d.o.o. du�ne su poduzeti sve mjere da se onemogu?i branje, skupljanje i otkup za�ti?enih i strogo za�ti?enih biljnih i �ivotinjskih vrsta. Ministarstvo za�tite okoli�a i prirode, Uprava za za�titu prirode, mo�e dozvoliti skupljanje za�ti?enih vrsta na lokacijama na kojima te vrste nisu ugro�ene uz suglasnost Hrvatskih �uma d.o.o.

Posljedice nekontroliranog sakupljanja i njihovog uni�tavanja su potpuni nestanak biljnih i �ivotinjskih vrsta, ugro�ava se postoje?a biolo�ka i krajobrazna raznolikost, ugro�ava se prirodnost tla, o?uvanje kakvo?e, koli?ine i dostupnost vode.

Proizvode iz �ume mo�e sakupljati lokalno stanovni�tvo za vlastite potrebe i tvrtke ovla�tene za skupljanje samoniklog bilja, �umskih plodova i gljiva u komercijalne svrhe.

Da se ne izgubite u ��umi� zakona, prije odlaska u �umu u namjeri branja gljiva ili sakupljanja drugih �umskih proizvoda za osobne ili komercijalne potrebe morate oti?i u nadle�nu �umariju kako bi dobili dozvolu za sakupljanje. Dozvolom se utvr?uje na?in, koli?ina i vrijeme sakupljanja proizvoda iz �ume, podru?je na kojem ?ete sakupljati i cijena.

Za otkup i sakupljanje gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa potrebno je prethodno pribaviti dopu�tenje Ministarstva za�tite okoli�a i prirode.

Komercijalno sakupljanje gljiva mo�e obavljati samo osoba koja posjeduje iskaznicu komercijalnog sakuplja?a gljiva te smije dnevno od svake nadzemne komercijalne vrste gljiva sakupiti najvi�e 10 kg.

Ukoliko sakupljate i odnosite iz �ume �umske plodove i ostale �umske proizvode bez dozvole Hrvatskih �uma d.o.o. i propisane popratnice u prekr�aju ste, i mo�ete platiti nov?anu kaznu od 1.000,00 kn do 7.000,00 kn.

Za usporedbu, prema Cjeniku �umskih proizvoda H� d.o.o., cijena dozvole za jedan mjesec sakupljanja gljiva za osobne potrebe iznosi 200,00 kn, prema kojoj mo�ete svaki dan sakupiti najvi�e po 2 kg plodi�ta lisi?ica, mrka truba?a, vrganja, prosenjaka, puza i rujnica (ostale vrste gljiva ne smiju se sakupljati jer su za�ti?ene prema Pravilniku o za�titi gljiva NN br. 34/02), za osobne i potrebe svoga doma?instva. Ukupno mjese?no mo�ete sakupiti do 60 kg vrganja za �samo� 200,00 kn, �to je izuzetno niska cijena ako usporedimo s cijenama na tr�nici ili ako morate platiti nov?anu kaznu za prekr�aj.

Kontroliranim i kvalitetnim sakupljanjem �umskih proizvoda pridonosite o?uvanju biljnih vrsta i postoje?e biolo�ke raznolikosti, odnosno za�titi prirode koja je pravo i obveza svake fizi?ke i pravne osobe.

Preneseno sa portala Hrvatskkih �uma

Sakupljanje �umskih plodova Odredbama Zakona o �umama, Zakona o za�titi prirode i pripadaju?im podzakonskim aktima propisano je �to su �umski proizvodi, na?in kori�tenja, uvjeti sakupljanja, otkupa, i sve �to je u... Više...

Budi prvi i komentiraj! 09 Lis 2012 Klikova:15224

Dani gljiva u Mrkonji? Gradu

Kao �to ve? desetlje?e vrijedni organizatori g. Boro Mari? i g.Rade Ga�i? rade u nastavku dru�enja na izletitu Balkana odr�an je znanstveno edukativni program. U prvom dijelu promovirana je knjiga Tomislava Luki?a �Toksikologija gljiva�. Promotor je bio dr. Aleksandar Krape� iz Mikolo�kog dru�tva Srbije.

U nastavku dru�enje odr�ana su dva predavanja. Dr. Aleksandar Krape� govorio je o gljivama roda Lycoperdon (puhare) dok je Rade Ga�i? odr�ao predavanje o morfologiji gljiva.

Ove jeseni, po deveti put, u Mrkonji? Gradu su �odr�ani Dani gljiva. Pod pokroviteljstvom Op?ine Mrkonji? Grad i Ministarstva trgovine i turizma RS-a, dogodilo se jo� jedno nezaboravno dru�enje �tovatelja... Više...

Budi prvi i komentiraj! 03 Lis 2012 Klikova:4940

Promovirana knjiga Toksikologija gljiva

� �Djelo� sa� ovakvim� sadr�ajem� je� jedna� od� rijetkih� knjiga� na� podru?ju jugoisto?ne� Evrope� i� predstavlja� znatan� doprinos� podizanju� nivoa� znanja� o toksi?nosti gljiva na na�im prostorima. Kako autor navodi u predgovoru, knjiga je namijenjena� �irokom� krugu� ?itatelja.� Po?etnicima,� ljubiteljima� gljiva,� ova� knjiga daje neophodne osnovne podatke za� sigurno� i brzo odre?ivanje� samoniklih gljiva koje oni nalaze u prirodi. Sve fotografije gljiva snimljene su na odgovaraju?em prirodnom stani�tu, a za objavljivanje su birani �to tipi?niji primjerci, ?ime� je, uz opis, olak�ano odre?ivanje� vrste. Ovako bogato� ilustrirana� knjiga� je neophodan vodi? za sve one koji se bave prikupljanjem gljiva, kako bi mogli ustanoviti razlike izme?u� jestivih� i toksi?nih gljiva koje su morfolo�ki ?esto vrlo sli?ne. Malo verziranijim� i naprednijim sakuplja?ima pru�a se mogu?nost da uz pomo? ove knjige odrede i neke rje?e vrste, posebno novootkrivene otrovne gljive Evrope.�

rekla je knjizi izme?u ostaloga prof.dr. Milka Maksimovi? sa Prirodno matemati?kog fakulteta u Sarajevu.

� �Kao lije?nik sam se desetlje?ima bavio lije?enjem trovanja gljivama. Veliki napredak medicine omogu?uje da danas transplantacijom jetre mo�emo poku�ati spasiti ?ak i te�ka trovanja pupavkom, ali to samo pove?ava lije?ni?ku odgovornost i obvezuje� lije?nike na poznavanje otrovnih gljiva. Od velike� je koristi ako� lije?nik identificira gljivu kojom je bolesnik otrovan, jer tako kod bezazlenih trovanja mo�e utje�iti rodbinu� i bolesnika, a kod� te�kih trovanja poduzei na vrijeme sve mjere

kako bi se adekvatno pomoglo bolesniku. Ova knjiga pru�a nove mogu?nosti i na tom podru?ju, jer olak�ava edukaciju o gljivama i trovanjima.� Na kraju moram re?i da sam impresioniran veli?inom knjige, trudom koji je ulo�en u njeno nastajanje ali� i� temeljitim znanstvenim pristupom� toksikologiji gljiva. Knjiga ?e sigurno� imati dobar prijem� i me?u stru?njacima� i me?u� laicima, a mislim da bi� je svaki gljivar� trebao� imati kao obveznu� literaturu,� jer se sla�em �s autorovom� tvrdnjom da� za po?etak gljivarenja� treba najprije upoznati opasne otrovnice pa tek nakon toga ubirati jestive gljive.�

Rekao je o knjizi prof. dr. Ivan Balen

Sponzori koji su pomogli tiskanje knjige Toksikologija gljiva.

U Slavonskom Brodu je uz sudjelovanje velikog broja zainteresiranih gra?ana Slavonskoga Broda, ali i regije odr�ana� promocija knjige Tomislava Luki?a �Toksikologija gljiva�. Uz prezentaciju �ivotopisa i samih tehni?kih podataka o... Više...

Budi prvi i komentiraj! 03 Lis 2012 Klikova:4338

Knjiga Toksikologija gljiva

�

Po?etkom rujna 2012. godine �iz tiska izlazi knjiga Tomislava Luki?a Toksikologija gljiva. Sve podatke o knjizi pro?itajte u prigodnom letku. Knjigu mo�ete kupiti u na�oj on line trgovini po promotivnoj... Više...

Budi prvi i komentiraj! 16 Srp 2012 Klikova:5372

7.SMR?KIJADA U UMAGU

Prvo okupljanje gljivara u Hrvatskoj �2012. godine odr�ati ?e se u� Umagu.� Dru�tvo gljivara Buj�tine� �Boletus�, jedno od najaktivnijih hrvatskih gljivarskih organizacija, za svoje ?lanove i goste prire?uje ve? uvelike... Više...

Budi prvi i komentiraj! 26 Ožu 2012 Klikova:5381

Dani gljiva 2011. u Brtonigli

� U organizaciji Gljivarskoga dru�tva Boletus Podru�nice Brtonigla odr�ani su 5. I 6. studenoga Dani gljiva 2011. �uz sudjelovanje desetak gljivarskih dru�tava iz Italije, Slovenije i Hrvatske. Dru�enje je imalo takmi?arsko... Više...

Budi prvi i komentiraj! 08 Stu 2011 Klikova:4576

Vikend tartufa Buzetu 2011.

5. i 6. studenog u Buzetu je u sklopu Dana tartufa odr�an Vikend tartufa - izlo�ba i sajam tartufa i doma?ih autohtonih proizvoda.Kako se nijedan gurman na svijetu ne bi... Više...

Budi prvi i komentiraj! 06 Stu 2011 Klikova:4740

Pobjedila briga za stani�ta i gljive

Prvi cilj postojanja Hrvatskog mikolo�ko gljivarskog saveza je postignut.Dvije manifestacije koje dolaze �Prona?i najve?i smr?ak� u Umagu 14.travnja u organizaciju GD Boletus i �Lova na zlatnog... Više...

Budi prvi i komentiraj! 20 Lis 2011 Klikova:4845

Gljivarska radionica u O� Dora Peja?evi?…

� O� DORE PEJA?EVI?NA�ICEPRIPRAVA ZA RADIONICU U PROJEKTU � DO ZDRAVLJA ZAJEDNO �Voditelji radionice: Drago Majer, Tomislav Luki?, prof. Više...

Budi prvi i komentiraj! 27 Velj 2007 Klikova:30412

Uzgoj gljiva za prehranu

Pi�e: Ozren Romanjek dipl.ingDanas se u svijetu uspje�no uzgaja desetak vrsta vi�ih gljiva. U Hrvatskoj je komercijalni uzgoj sveden na pe?urke Agaricus bisporus, bitorkues i brunescens, bukova?e Pleurotus ostreatus i... Više...

Budi prvi i komentiraj! 19 Velj 2007 Klikova:19140

Nazivi gljiva u Slavoniji

Slavonija � pojam nepreglednih ravnica, ne ba� tako davno bila je i pojam nepreglednih �uma, gotovo pra�uma stoljetnih hrastova i bukve, nevjerojatno bogatog resursa svijeta gljiva. To nam potvr?uju i... Više...

Budi prvi i komentiraj! 19 Sij 2007 Klikova:15529

Ameri?ka slinavka, No? vje�tica i Trumma…

Pi�e i fotografija:Dinko Podnar Znate li �to je to ameri?ka duglazija? Ne znate? Nisam ni ja znao donedavno,a sad �etam me?u duglazijama po obroncima Psunja. Više...

Budi prvi i komentiraj! 19 Sij 2007 Klikova:5825

Budi prvi i komentiraj! 19 Sij 2007 Klikova:18176

?udesni svijet gljiva

Gljive su po brojnosti vrsta, u pogledu produkcije bio mase, te svoje vrlo zna?ajna uloge u odr�anju funkcionalnosti prirode velika grupa organizama. Do danas je u svijetu opisano oko 100.000... Više...

Budi prvi i komentiraj! 19 Sij 2007 Klikova:12620

Ugro�enost gljiva

Suvremeni ?ovjek danas uveliko utje?e na biolo�ku raznolikost prirode. Na op?u �alost vrlo nepovoljno, osim pojedinih akcija u kojima se radi o direktnoj za�titi prirode. U povijesti ljudske vrste aktivnosti... Više...

Budi prvi i komentiraj! 19 Sij 2007 Klikova:4302

VIII Dani gljiva u Sl.Brodu

Gljivarsko dru�tvo(GD) �Varganj� iz Slavonskog Broda ove godine u suradnji sa Brodskom ekolo�kom udrugom �Zemlja� organizira VIII dane gljiva �ele?i posebno ukazati na ekolo�ki zna?aj gljiva kao dio ukupnih ekosistema... Više...

Budi prvi i komentiraj! 12 Lis 2006 Klikova:4104

Izlo�ba gljiva u Vara�dinu, 6. i 7.10.20…

Na 11. me?unarodnom sajmu "Priroda, lov, ribolov, turizam" koji se svake godine odr�ava u Vara�dinu posjetitelji su u petak i subotu mogli vidjeti i izlo�bu gljiva. Izlo�bu su kao i... Više...

Budi prvi i komentiraj! 10 Lis 2006 Klikova:4095

Varganjijada - utakmica sa prirodom

Negativna pojava organiziranja dru�enja sa natjecanjem tko ?e vi�e gljiva iznijeti iz �ume se nastavlja. O ovom smo ve? pisali u nekoj od prethodnih kolumna , ali sada se moramo... Više...

Budi prvi i komentiraj! 19 Ruj 2006 Klikova:3588

Obe?avaju?e ljeto za gljive

Velike koli?ine oborine stvaraju preduvjete za vrlo bogatu i plodonosnu gljivarsku drugu polovicu godine. Iako su izostale neke proljetne vrste gljiva ovo vrijeme kupanja i sun?anja obilno nam vra?a taj... Više...

Budi prvi i komentiraj! 25 Kol 2006 Klikova:3530

Komentar na osnivanje Gljivarskog saveza

Osnovano je savez mikologa i gljivara. Ideja o osnivanju Saveza me?u gljivarima je prisutna ve? cijelo desetlje?e, a onda jedna ishitreni ?in male grupe ljudi dovede u pitanje sami smisao... Više...

Budi prvi i komentiraj! 25 Kol 2006 Klikova:5794

Osnovan Hrvatski mikolo�ko gljivarski sa…

Nakon toliko desetlje?a postojanja gljivarstva u Hrvatskoj,organiziranog kroz gljivarska dru�tva,aktivna ili manje aktivna,gljivari su kona?no dobili svoju krovnu organizaciju. Na poticaj GD "ZET_ZAGREB",osnovan je 12.07.2006 "HRVATSKI MIKOLO�KO-GLJIVARSKI SAVEZ" sa sjedi�tem u... Više...

Budi prvi i komentiraj! 23 Kol 2006 Klikova:5333

Vijugavo mesnata mirisnica ili Slavonski…

Do�lo je ljeto i na�e gljivare, a i poklonike dugih �etnji kroz �umu ?esto zbunjuje jedna gljiva koji svojim izgledom i mirisom podsje?a na najve?u gljivarsku deliciju na svijetu-tartuf. Radi... Više...

Budi prvi i komentiraj! 26 Srp 2006 Klikova:9533

VI gljivarijada u Vrbovskom

Turisti?ka zajednica Grada Vrbovskog, Udruga Zdrav �ivot iz Rijeke i Ugostiteljski obrt �� pozivaju gljivare i ljubitelje prirode na VI gljivarijadu koja ?e se odr�ati 17.svibnja 2006. subota u Lova?koj... Više...

Budi prvi i komentiraj! 15 Lip 2006 Klikova:3574

Marohlinijade ili gljivarijade

U organizaciji GD Delnice odr�ana je 14. marohlinijada u Crnom Lugu. U ambijentu Nacionalnog parka Risnjak po izrazito ki�nom vremenu okupilo se oko 250 gljivara iz cijele Lijepe na�e pa... Više...

Budi prvi i komentiraj! 21 Svi 2006 Klikova:3889

4. me?unarodna gljivarijada

I ove godine tri gljivarska dru�tva iz Zagreba ZET, GD Kamilo Blagai? i GD Sesvete organiziraju 4.me?unarodnu gljivarijadu koja ?e se odr�ati 10.06. 2006. u Sv.Ivanu Zelini kod objekta Ribnjak... Više...

Budi prvi i komentiraj! 21 Svi 2006 Klikova:3621

Gljive otoka Bra?a

Naj?e�?e mi�ljenje stanovnika kontinentalnih krajeva koji se s gljivama nisu osobito �ire bavili - je da u Dalmaciji nema gljiva ili da ih ima zanemarivo malo. No, istina je da... Više...

Budi prvi i komentiraj! 10 Svi 2006 Klikova:15781

Promocija knjige dr. Romana Bo�ca

U prostorijama �kolske knjige odr�ana je dugo o?ekivana promocija prvog dijela Enciklopedije gljiva. U izvrsnoj atmosferi velike dvorane u kojoj se okupilo gotovo dvije stotine ljudi prire?en je vrlo lijepi... Više...

Budi prvi i komentiraj! 16 Velj 2006 Klikova:4815

Izlo�ba u Zagrebu

Na slici: dr.Romano Bo�ac,mr.Mladen Stri�ek, predsjednik GD Kamilo Blagai? i Hrvoje Kne�evi?, predsjednik GD Na�ice. Ove godine postavljena je XXVII izlo�ba gljiva GD Kamilo Blagai? koju je kao i svake godine... Više...

Budi prvi i komentiraj! 04 Stu 2005 Klikova:4362

Vrganj

Ako je blagva kraljica gljivarskog carstva onda je vrganj zasigurno kralj.Iako je ?est, iako ga ljudi relativno dobro poznaju, ipak je mnogima upravo on najmilija i najbolja gljiva.Razlikujemo ?etiri osnovne... Više...

Budi prvi i komentiraj! 18 Lis 2005 Klikova:71032

Izlo�ba gljiva u Vara�dinu

U dvorani "Graberje" u Vara�dinu odr�ana je izlo�ba gljiva u sklopu 10. po redu sajma "Priroda, lov, ribolov, turizam". Kao i sajam, izlo�ba je ukupno trajala 4 puna dana, od... Više...

Budi prvi i komentiraj! 10 Lis 2005 Klikova:4932

Odr�an 20. gljivarski tjedan u Karlovcu

Gljivarsko dru�tvo �Karlovac� uz svesrdnu pomo? Turisti?ke zajednice grada Karlovca odr�alo je 20. po redu Gljivarski tjedan koji je zavr�io okupljanjem gljivarski dru�tava diljem Hrvatske. Ponovo su na okupu bila... Više...

Budi prvi i komentiraj! 10 Lis 2005 Klikova:3550

Proslavljena 20. godi�njica GD O�ujka

UDRUGA GLJIVARA "O�UJKA" RIJEKAPOPIS GLJIVA SA XXXII. IZLO�BE GLJIVAKLANA, 25. i 26.9.2005. Više...

Budi prvi i komentiraj! 02 Lis 2005 Klikova:64374

20 godina postojanja GD O�ujka

Sjedi�te Udruge:UDRUGA GLJIVARA "O�UJKA"51000 RIJEKAI.G.Kova?i?a 12Pri Mjesnom odboru �Bulevard� Rijeka Više...

Budi prvi i komentiraj! 18 Ruj 2005 Klikova:4371

Prva izlo�ba GD Na�ice

Gljivarsko dru�tvo Na�iceDani slavonske �umeNa�ice, 11. rujna 2005.Izlo�ba gljiva u na�i?kom parku10. i 11. rujna 2005. Više...

Budi prvi i komentiraj! 11 Ruj 2005 Klikova:13303

Gljivarijada u Sv.Ivanu Zelini

Odr�ana je i druga gljivarijada u Sv.Ivanu Zelini u organizaciji gljivarskih dru�tava iz Zagreba.GD Kamilo Blagai?, GD ZET i GD Sesvete zajedni?ki su priredili vrlo lijepo dru�enje u �umama koje... Više...

Budi prvi i komentiraj! 11 Ruj 2005 Klikova:3538

Rije?ani ponovo prvi krenuli

GD O�ujka i ove je godine postavilo proljetnu izlo�bu gljiva. Vremenski uvjeti im ba� i nisu i�li na ruku tako da su izostali mnoge vrste koje ina?e dolaze u ovo... Više...

Budi prvi i komentiraj! 11 Ruj 2005 Klikova:3375

Marohlinijada 2005.

Prekrasan ambijent Nacionslnog parka Risnjak bilo je popri�te drugog ovogodi�njeg sastanka gljivara .U izvrsnoj organizaciji Udruge gljivara Marohlin iz Delnica skupilo se oko 150 gljivara iz Hrvatske, Italije i Slovenije... Više...

Budi prvi i komentiraj! 11 Ruj 2005 Klikova:3680

Lijepo dru�enje u ?akovcu

U ?akovcu je odr�ana 7. me?unarodna me?imurska gljivarijada pod nazivom "Smr?kijada" ili "Lov na zlatnog smr?ka�. U?estvovalo je 13 gljivarskih dru�tava, 3 iz Slovenije i 10 iz Hrvatske (Slovenija -... Više...

Budi prvi i komentiraj! 11 Ruj 2005 Klikova:4272

Osnovano GD Na�ice

U veliku obitelj ljubitelja prirode i gljiva Hrvatske ovih dana su stigli i novi ?lanovi. Osnovano je GD Na�ice. Prema na�im podacima tre?e gljivarsko dru�tvo u Slavoniji. Na skup�tini koja je... Više...

Budi prvi i komentiraj! 11 Ruj 2005 Klikova:4796

Izvje�?e o radu dru�tva za 2004. godinu

Godi�nje izvje�?e o radu dru�tva za 2004.godinu � Više...

Budi prvi i komentiraj! 07 Ožu 2005 Klikova:3306

Novogodi�nji Forkov kotli?

Na slici:predsjednici GD i legenda Cico Nema ne smeta hladno?a , a niti bilo koji drugi vremenski uvjeti.To su pokazali ?lanovi GD Kamilo Blagai?, Zagreb, GD Karlovac, GD ZET , Zagreb,... Više...

Budi prvi i komentiraj! 20 Velj 2005 Klikova:3843

Izlo�ba u Rijeci

Udruga gljivara "O�ujka" iz Rijeke postavila je jubilarnu tridesetu izlo�bu gljiva u prostorijama mjesnog odbora "Sv. Nikola - Turni?". Nedjelju 24. i ponedjeljak 25. listopada bilo je izlo�eno 267 vrsta... Više...

Budi prvi i komentiraj! 20 Velj 2005 Klikova:4279

7. internacionalni susret gljivara

I ove godine u Banji Kovilja?i odr�an je susret gljivara koji zavr�ava izlo�bom gljiva. Vrijedni organizatori predvo?eni Ljubom Vuksanovi?em uspjeli su okupiti gljivare iz Slova?ke, Italije, Bosne i Hercegovine, Slovenije... Više...

Budi prvi i komentiraj! 16 Lis 2004 Klikova:3869

Izlo�ba HMD 2004.

Gljivarski doga?aji ne posustaju.Vrijeme se popravilo i mi smo do�li na svoje.Izlo�ba Hrvatskog mikolo�kog dru�tva imala je oko 300 izlo�aka apsolutno determiniranih i makroskopski i mikroskopski.Cijeli tim HMD je radio... Više...

Budi prvi i komentiraj! 12 Lis 2004 Klikova:3459

Karlovac 2004.

Jo� jedno lijepo i edukativno dru�enje priredili su nam ?lanovi GD Karlovac predvo?eni predsjednicom g?om Brankom Latin i legendom karlova?kog gljivarstva gdinom Cicom Vahtari?em.Na dru�enju se pojavilo 8 gljivarskih dru�tava... Više...

Budi prvi i komentiraj! 05 Lis 2004 Klikova:4931

Izlo�ba u Sarajevu

Ove godine smo odlu?ili posjetiti sve izlo�be koje nam se uklope u kalendar te smo po prvi put posjetili i 5.izlo�bu u gljiva u Sarajevu.Vrijedni u?esnici priredbe, unato? vrlo nepovoljnim... Više...

Budi prvi i komentiraj! 23 Ruj 2004 Klikova:3677

Proljetna izlo�ba u Rijeci

GD O�ujka iz Rijeke otvorilo je ovogodi�nju sezonu izlo�bi gljiva. ?lanovi dru�tva su skupljali gljive na dvije lokacije Klana i otok Krk. Uz pomo? vrsnog determinatora iz susjedne nam Slovenije... Više...

Budi prvi i komentiraj! 21 Ruj 2004 Klikova:3811

Gljivarijada u Kama?niku 2004.

Svaki dolazak u Kama?nik mora u du�i probuditi osje?aj ljubavi prema prirodi i blagu koje ona nesebi?no dijeli sa nama. Prekrasni za�ti?eni krajolik Kama?nik je nezamjenjivo mjesto za dru�enje ljudi... Više...

Budi prvi i komentiraj! 21 Ruj 2004 Klikova:3352

Zeleno uto?i�te

Okolica Karlovca, to?nije podru?je Kozja?e oboga?eno je novim sadr�ajem. U zajedni?koj akciji Hrvatskih �uma,Turisti?ke zajednice grada Karlovca, �umarskog dru�tva ogranka Karlovac i Gljivarskog dru�tva Karlovac ure?ena je pou?na staza kojom... Više...

Budi prvi i komentiraj! 21 Ruj 2004 Klikova:3520

Gljivarska godina

Jedna nova gljivarska godina dobrano je krenula.Izuzetno povoljne vremenske prilike donijele su o�ujke,smr?ke,?ur?eva?e ,pe?urke te jedan cijeli niz gljiva koje nisu gljivarima zanimljive sa kulinarskog aspekta.Izvrstan nalaz Agaricusa smo na�li... Više...

Budi prvi i komentiraj! 12 Svi 2004 Klikova:3901