Da, davno je to bilo...za mene prije 50-tak godina... Moj dida ?uro iz Gar?ina, malo, malo, pa je donosio neke gljive, u korpici, je�u, �e�iru ili � u bakinoj marami....a mi djeca samo smo gledali i nepogre�ivo poga?ali da li su to varganji, �ljivova?e, hrastova?e ili neke druge koje jo� nismo dobro znali... Uglavnom, - ?ekao nas je fini ru?ak ili ve?era!

Gljivarenje u Slavoniji je dakle po?elo, slobodno mo�emo re?i � isto kao i u ve?ini drugih krajeva - u davnoj pro�losti, no�eno tradicijom sa svim svojim pozitivnim i negativno-crnim obilje�jima. To svakako uklju?uje pani?ni strah od trovanja, a koji je bio utoliko manji �to se o gljivama vi�e znalo. Znanja su se prenosila uglavnom - usmeno vizualnim u?enjem, s koljena na koljeno, uglavnom u okvirima i dana�njeg mikofaga (sakuplja?a gljiva isklju?ivo za jelo), dakle 5 do 10-tak konzumnih vrsta i nekoliko otrovnja?a. Sve ostale vrste bile su "divlje", "svinjske" ili "pasje" i ostavljana su prirodi (naj?e�?e bi bivale izga�ene...)!

Slavonija � pojam nepreglednih ravnica, nekad je bila nepregledna �uma, gotovo pra�uma, stoljetnog hrasta i bukve, dakle nevjerojatno bogat resurs svijeta gljiva. To nam potvr?uju i najraniji zapisi iz 18.st. Jo� 1749.g. bilje�i stari pavlinac, Lepoglavski u?enjak Ivan Belostenec u svom glasovitom rje?niku "Gazophylacium" imena gljiva kao �to su blagva (Amanita caesarea), pechurka (Fungus pistoreus), vargany (Boletus crasus) itd.

Gotovo sto godina kasnije pojavljuje se prvi na� mikolog Vinkov?anin Josip Schulzer (1802-1886), koji svoje radove publicira 1857.g. �to smatramo prvim po?ecima mikologije u Hrvatskoj. Prvo njegovo veliko rukopisno mikolo�ko djelo "Schw�me und Pilze aus Ungarn, sammt dem Banate und Slavonien" ustupio je Ugarskoj akademiji znanosti u Budimpe�ti, a drugo, vrlo opse�no, ?ak u tri sveska, "Pilze aus Slavonien" nalazi se u Sveu?ili�noj knji�nici u Zagrebu. Tu je opisao i naslikao 1446 razli?itih forma gljiva. Bio je po?asni ?lan Hrvatske akademije znanosti u Zagrebu, U?enog dru�tva u Beogradu, Zoolo�ko-botani?kog dru�tva u Be?u, Sedmogradskog dru�tva za prirodne znanosti i Ma?arske akademije u Budimpe�ti itd. Gljive je ponajvi�e skupljao po Slavoniji, odnosno okolici Vinkovaca (..."mein engeres Vaterland Kroatien").

Kao dokaz da ga cijenimo i �tujemo, punim imenom Josip Schulzer pl. M�ggenbur�ki, hrvatski mikolog, kraji�ki kapetan i u?itelj na kadetskoj �koli u Kamenici kraj Petrovaradina, rodom iz Vinkovaca, svima na znanje i ravnanje da je mikologija u Hrvata za?eta u Slavoniji, ove, 2003. godine, podignuta mu je spomen-bista u Vinkovcima na sve?anostima otvaranja Vinkova?kih jeseni! Neke gljive i danas nose njegovo ime. Najpoznatije su Leccinnum duriusculum (Kalchbrener: Schulzer) Singer(=Topolov djed) i Boletus Qu�letii Schulzer (= slavonski vrganj, �okac).

U Slav.Brodu, listopad 2003.g.
Ljubinko ?uri?,prof.
Hrvatsko mikolo�ko dru�tvo ZG
Po?asni ?lan GD "Varganj" SB

Slika: prof.?uri? sa primjerkom Ganoderma pfeifferi