Glavni izbornik
Prijava
Posjetite nas na Facebooku
Povijest gljivarenja u Slavoniji
Da, davno je to bilo...za mene prije 50-tak godina... Moj dida ?uro iz Gar?ina, malo, malo, pa je donosio neke gljive, u korpici, ježu, šeširu ili – u bakinoj marami....a mi djeca samo smo gledali i nepogrešivo poga?ali da li su to varganji, šljivova?e, hrastova?e ili neke druge koje još nismo dobro znali... Uglavnom, - ?ekao nas je fini ru?ak ili ve?era!
Gljivarenje u Slavoniji je dakle po?elo, slobodno možemo re?i – isto kao i u ve?ini drugih krajeva - u davnoj prošlosti, nošeno tradicijom sa svim svojim pozitivnim i negativno-crnim obilježjima. To svakako uklju?uje pani?ni strah od trovanja, a koji je bio utoliko manji što se o gljivama više znalo. Znanja su se prenosila uglavnom - usmeno vizualnim u?enjem, s koljena na koljeno, uglavnom u okvirima i današnjeg mikofaga (sakuplja?a gljiva isklju?ivo za jelo), dakle 5 do 10-tak konzumnih vrsta i nekoliko otrovnja?a. Sve ostale vrste bile su "divlje", "svinjske" ili "pasje" i ostavljana su prirodi (naj?eš?e bi bivale izgažene...)!
Slavonija – pojam nepreglednih ravnica, nekad je bila nepregledna šuma, gotovo prašuma, stoljetnog hrasta i bukve, dakle nevjerojatno bogat resurs svijeta gljiva. To nam potvr?uju i najraniji zapisi iz 18.st. Još 1749.g. bilježi stari pavlinac, Lepoglavski u?enjak Ivan Belostenec u svom glasovitom rje?niku "Gazophylacium" imena gljiva kao što su blagva (Amanita caesarea), pechurka (Fungus pistoreus), vargany (Boletus crasus) itd.
Gotovo sto godina kasnije pojavljuje se prvi naš mikolog Vinkov?anin Josip Schulzer (1802-1886), koji svoje radove publicira 1857.g. što smatramo prvim po?ecima mikologije u Hrvatskoj. Prvo njegovo veliko rukopisno mikološko djelo "Schwäme und Pilze aus Ungarn, sammt dem Banate und Slavonien" ustupio je Ugarskoj akademiji znanosti u Budimpešti, a drugo, vrlo opsežno, ?ak u tri sveska, "Pilze aus Slavonien" nalazi se u Sveu?ilišnoj knjižnici u Zagrebu. Tu je opisao i naslikao 1446 razli?itih forma gljiva. Bio je po?asni ?lan Hrvatske akademije znanosti u Zagrebu, U?enog društva u Beogradu, Zoološko-botani?kog društva u Be?u, Sedmogradskog društva za prirodne znanosti i Ma?arske akademije u Budimpešti itd. Gljive je ponajviše skupljao po Slavoniji, odnosno okolici Vinkovaca (..."mein engeres Vaterland Kroatien").
Kao dokaz da ga cijenimo i štujemo, punim imenom Josip Schulzer pl. Müggenburški, hrvatski mikolog, krajiški kapetan i u?itelj na kadetskoj školi u Kamenici kraj Petrovaradina, rodom iz Vinkovaca, svima na znanje i ravnanje da je mikologija u Hrvata za?eta u Slavoniji, ove, 2003. godine, podignuta mu je spomen-bista u Vinkovcima na sve?anostima otvaranja Vinkova?kih jeseni! Neke gljive i danas nose njegovo ime. Najpoznatije su Leccinnum duriusculum (Kalchbrener: Schulzer) Singer(=Topolov djed) i Boletus Quéletii Schulzer (= slavonski vrganj, šokac).
U Slav.Brodu, listopad 2003.g.
Ljubinko ?uri?,prof.
Hrvatsko mikološko društvo ZG
Po?asni ?lan GD "Varganj" SB
Slika: prof.?uri? sa primjerkom Ganoderma pfeifferi
- Aktivnosti gljivarskog društva "VARGANJ" - (Created: 2011-10-25 18:44:21)
- Statut GD Varganj - (Created: 2011-10-25 18:37:30)
- Organizacija GD Varganj i projekti u tijeku - (Created: 2011-10-25 18:40:17)