MEDICINSKI I PREHRAMBENI ZNA?AJ GLJIVA Shii-take i Ganoderma lucidum U SPRE?AVANJU SR?ANOG INFARKTA I MO�DANOG UDARA
Miroslav Cuculi?, Vasilj ?aplinski, Ivan Buturac, Ivan Brozi?evi?

UVOD

Op?e je poznato da su bolesti srca i krvnih �ila naj?e�?i uzrok smrti u svijetu. Brojnim je istra�ivanjima dokazano da je povi�en kolesterol jedan od vrlo va�nih ?imbenika rizika. Stru?na tijela u Europi i SAD-u su stoga predlo�ila promjene u ishrani i po potrebi primjenu lijekova u svrhu smanjenja razine kolesterola u krvi. Danas su u svijetu milijuni ljudi indoktrinirani strahom od kolesterola.

S obzirom na gusto?u, kolestrol se dijeli u vi�e skupina, me?u kojima su posebno zna?ajne dvije: tzv. "lo�", niske gusto?e, koji se talo�i na stjenke krvnih �ila i ?ija vrijednost ne bi trebala biti ve?a od 3,5 mmol/l, te "dobar", visoke gusto?e, koji spre?ava stvaranje naslaga lo�eg kolesterola, ?ija vrijednost ne bi trebala biti manja od 1,2 mmol/l. Danas se pretpostavlja da je gornja granica vrijednosti ukupnog kolesterola u krvi 5,2 mmol/l.

S obzirom na ?injenicu da dvije tre?ine kolesterola nastaje u jetri, a samo tre?ina dolazi iz hrane, odgovaraju?a dijeta mo�e samo kod dijela ljudi smanjiti razinu kolesterola na normalnu vrijednost. Stoga je kod nekih ljudi uz dijetu neophodna i upotreba u?inkovitih lijekova koji smanjuju ukupan, a time i "lo�" kolesterol. Prema nekim ispitivanjima, smanjenje kolesterola za 10 posto smanjuje rizik od infarkta za oko 20 posto.
Redovita fizi?ka aktivnost od najmanje 40 minuta dnevno, uz dijetu i smanjenje pretjerane tjelesne te�ine, bitno smanjuju razinu kolesterola u krvi, normaliziraju krvni tlak, smanjuju stres i sli?no, te time bitno smanjuju rizik od sr?anog infarkta i mo�danog udara. Ako se navedenim mjerama provo?enim nekoliko mjeseci ne postignu �eljene vrijednosti kolesterola u krvi, treba u dogovoru s lije?nikom zapo?eti i medikamentozno lije?enje, osobito kod osoba s anginom pektoris, pu�a?a, dijabeti?ara, osoba s povi�enim tlakom i ?e�?im stresovima. O navedenim vrijednostima kolesterola moraju osobito voditi ra?una osobe koje su u stanju kontinuiranog stresa, koje pu�e, koje se ne kre?u, koje imaju povi�enu tjelesnu te�inu, povi�en krvni tlak i �e?er ili imaju anginu pektoris.

Utvr?eno je da je oko 15 posto osoba koje su do�ivjele sr?ani infarkt imalo normalne vrijednosti kolesterola, ali i druge, u uvodu navedene rizi?ne ?imbenike. Osobito su za infarkt srca i mo�dani udar rizi?ne osobe koje imaju dva ili vi�e navedenih ?imbenika. Iznimno je va�no naglasiti da prihva?anjem zdravih �ivotnih navika mo�ete bitno pobolj�ati kvalitetu i du�inu �ivota, bez uzimanja bilo kakvih lijekova. Jednostavne navike kao �to su redovit doru?ak (uz dijetalne preporuke), redovita dnevna fizi?ka aktivnost od barem 40 minuta hoda ili druga aktivnost, stabilna tjelesna te�ina koja ne prelazi 10 posto normale, 7-8 sati sna, nepu�enje, uz normalan krvni pritisak i kolesterol - produljuju �ivotni vijek.
"Tko ho?e, na?e na?in, tko ne?e, na?e izgovor".

TVORNI?KI (SINTETSKI) LIJEKOVI ZA
NADZOR KOLESTEROLA U KRVI

Farmaceutska industrija dosad je ponudila ?itav niz vi�e ili manje efikasnih lijekova. Uz propis uzimanja obvezno se navode i podaci o njihovim popratnim pojavama. Kao klju?ne ?imbenike rizika za bolesti srca i sr?anih �ila spominju se povi�en krvni tlak, povi�en kolesterol, �e?erna bolest i priro?ena sklonost. Me?u dodatne ?imbenike spadaju dob (�ene starije od 55 godina i mu�karci stariji od 45), pu�enje i debljina. Lijekove treba po?eti uzimati ako je ukupan kolesterol ve?i od 6,5 mmol/l uz dodatne rizike za sr?ane bolesti. U tom slu?aju propisuju se dijeta i lijek.

Me?u ve?im brojem preporu?enih lijekova - Lescolom (fluvistatinom), Lipexom (simvastatinom) i drugim - naju?inkovitijim se pokazao Sortis (atorvastatin). Lijek smanjuje koncentraciju ukupnog kolesterola, kolesterola niske gusto?e, apolipoproteina B i triglicerida, te istovremeno u razli?itom obimu pove?ava razinu kolesterola visoke gusto?e i apolipoproteina A1. Iako se radi o lijekovima koje bolesnici dobro podnose, postoje i kontraindikacije stanja, kada se lijek ne smije primijeniti, a to su preosjetljivost na bilo koji sastojak lijeka, bolesti jetre (trajno povi�ene transaminaze), bolest skeletnih mi�i?a, trudno?a ili mogu?a trudno?a, dojenje, te osobe koje tro�e velike koli?ine alkohola i imaju ili su imali bolest jetre. Uz mjere opreza navodi se ve?i broj lijekova, me?u kojima su imunosupresivi, neki antibiotici i oralni kontraceptivi, gdje su potrebni oprez i kontrola.

Na smanjenje kolesterola u krvi povoljno djeluju i Omega-3 kapsule masnih kiselina, kojih ima u plavoj morskoj ribi. Me?u prirodne lijekove koji djeluju na smanjenje kolesterola u krvi, kod kojih nema kontraindikacija, danas se ubrajaju i ljekovite gljive.

GLJIVE KAO PRIRODNI LIJEKOVI ZA
TRAJNIJE SNI�ENJE KOLESTEROLA U
KRVI
Shii-take (Lentinula edodes) -
gljiva vi�estrukog zna?aja

Domovina shii-take je Japan, gdje se uzgaja od pamtivijeka. Raste na drvu pazanija (shii), a posljednjih se dvadesetak godina uspje�no uzgaja u Europi. U Njema?koj se ?itava proizvodnja otkupljuje za farmaceutsku industriju, pa malo ostaje za tr�nice. Radi se o gljivi koja raste na posje?enim i odstajalim oblicama bjelogori?nog drve?a, hrasta, bukve, brijesta i pitomog kestena. Gljiva je vrlo ukusna, slu�i kao prvorazredan za?in, lako se su�i i konzervira.

Zdravstveno, gljive shii-take djeluju:
- antitumorno (imunomodulatorski),
- antikolesterinemi?no,
- antibakterijski,
- antivirusno,
- antialergijski,
- antiinflamatorno,
- vitaminski aktivno,
- hipoglikemi?no.

U na�em je slu?aju od prvenstvenog interesa antikolesterinemi?no djelovanje. Eritadenin (lentinacin ili lentisin) vrlo je zna?ajan sastojak za to djelovanje. Prema postoje?im iskustvima, ve? nakon nekoliko tjedana konzumacije razina kolesterola u krvi smanjuje se i do 25 posto. Eritadenin ima i produ�eno djelovanje na nekoliko mjeseci. Fukcionalno, on ubrzava metabolizam kolesterola, ?ime pospje�uje njegovo izlu?ivanje iz organizma, ali ne djeluje na njegovu sintezu. Dijeta gljivom shii-take smanjuje i koli?inu kolesterola u �u?i, �to je u izravnoj vezi sa spre?avanjem nastajanja �u?nih kamenaca. Osim eritedanina i druge aktivne tvari gljive shii-take su djelotvorne.

Lentiman je antitumorni polisaharid dobiven iz te gljive. On pove?ava otpornost stanica na rak i spre?ava slabljenje imunitetnog sustava. Na univerzitetu u Michiganu utvr?eno je da pro?i�?en ekstrakt spora gljiva shii-take potencira stvaranje interferona u ljudskom organizmu, �to uvjetuje pokretanje obrambenih sposobnosti protiv virusnih infekcija. U Japanu i Kini ta gljiva se odavno konzumira u svrhu za�tite od prehlada i gripoznih stanja. Uo?eno je i antivirusno djelovanje protiv uzro?nika dje?je paralize, kao i skupine enterovirusa koji se zadr�avaju u crijevu. Ti virusi mogu kod djece izazvati kratkotrajna febrilna stanja pra?ena blagim osipom i oboljenja sli?na gripi, osobito ljeti i kad nema epidemija gripe. Tako?er mogu izazvati i upalu mo�danih opni (serozni meningitis), te niz drugih klini?kih sindroma.

U novije vrijeme provodi se sve ve?i broj istra�ivanja kojima se potvr?uje protuvirusno djelovanje micelija i pojedinih sastojaka ove gljive. Utvr?eno je i da pojedini sastojci poti?u imunitet, odnosno op?u obranu organizma. U gljivi shii-take otkrivene su supstance koje djeluju antibakterijski. Dobiven je i ekstrakt koji djeluje inhibitorski na stanice koje proizvode histamin. Zato se u orijentalnoj medicini ovaj antialergijski u?inak ve? stolje?ima koristi kao lijek protiv kroni?nog bronhitisa. U Japanu se shii-take koristi kao izvor vitamina D i B kompleksa. Izolirana je vrlo zna?ajna supstanca nazvana agrosterol koja se pod djelovanjem sun?evih zraka pretvara u vitamin D-2. Pored zabilje�enih djelotvornosti, u�ivanjem te gljive odstranjuje se vi�ak soli u organizmu, snizuje visok krvni tlak, smanjuju napetost i stresna stanja. Shii-take sadr�i gotovo dvostruko vi�e bjelan?evina, ugljikohidrata i vlakna nego ve?ina drugih jestivih gljiva. Aminokiselinski sastav bjelan?evina zadovoljava ukupne potrebe ljudskog organizma. U 100 grama svje�e gljive ima 300 mg kalija, 850 mg fosfora, 19 mg �eljeza, 420 mg kalcija, 5,5 mg cinka i 76 mg vitamina D-2.

U poslijednje su vrijeme u Hrvatskoj u?injeni zna?ajni koraci u uzgoju shii-take na drvenim oblicama, posebno na podru?ju Gorskog kotara, gdje imamo proizvo?a?e koji svoje proizvode plasiraju u restoranima i hotelima u Zagrebu. Na podru?ju Kvarnera ima tako?er ve?i broj uzgajiva?a koji nisu tako dobro organizirani kao goranski. Do po?etka Domovinskog rata u biljnim apotekama su prodavane kapsule shii-take proizvodnje "Teine" iz Osijeka za sni�enje kolesterola u krvi. Danas se u Rijeci (u biljnim apotekama) mo�e nabaviti shii-take ?aj iz Japana po cijeni od 54 kune za 50 grama, te su�ene shii-take gljive tako?er po cijeni od 54 kune za 50 grama. Postoje i vrlo skupe kapsule, zatim pripravci s medom i sli?no - sve iz uvoza. Oskudna ponuda gljiva shii-take na tr�i�tu i u turisti?koj ponudi hotela i restorana, kao i previsoka cijena uvoznih preparata, pa i njihova lo�ija kvaliteta, razlozi su da se pozabavimo tim problemom.

�

Inovacije u proizvodnji gljive Shii-take

Gljiva vrlo dobro uspijeva na hrastovim oblicama, koje nakon inokulacije moraju stajati pokrivene slojem zemlje u "trapu" vi�e od godinu dana. Drvo se prire?uje bu�enjem ili zarezivanjem, te inokulacijom micelija.

Osim na hrastovim oblicama, gljiva isto tako dobro uspijeva na oblicama pitomog kestena (maruna). Poznato je da su �ume maruna u nas, posebno na U?ki, napadnute "rakom kestena", zapravo jednom vrstom gljivica, parazita na kori, koja stradava, dok unutra�njost drva ostaje netaknuta. Boriti se protiv te bolesti mo�e se sje?om stabala, a mnoga stradaju i za nevremena. Takvo drvo upotrebljava se u prvom redu za ogrjev, �to je �teta, s obzirom na mogu?nost uzgoja gljive. Takav na?in iskori�tavanja drva bio bi i ekolo�ki prihvatljiv. Oblice pitomog kestena trebaju biti u "trapu" upola manje vremena. Na taj na?in se pove?ava produktivnost i smanjuju tro�kovi proizvodnje.

Gljiva je interesantna doma?em i stranom tr�i�tu, posebno u turisti?koj ponudi. Pove?anjem proizvodnje gljiva na podru?ju Primorsko-goranske �upanije i cijenom daleko manjom od uvozne, te dobrom promid�bom, dobili bi osvje�enje i novost na tr�i�tu. U na�im skromnim mogu?nostima, u postupku je ve? druga probna serija uzgoja shii-take na oblicama kestena.

Hrastova sjajnica (Ganoderma lucidum)

Vrlo ?esto se uzgaja na Dalekom istoku, a u novije vrijeme i u Europi. Koristi se za smanjenje kolesterola u krvi, djeluje antivirusno i antikancerogeno, zatim kod kroni?ne upale jetre i sr?ano-�ilnih oboljenja. Upotrebljava se u obliku ?aja i tinktura. U prirodi se nalazi (ima je i kod nas na primorskom podru?ju) na panjevima bjelogori?nog, a ne�to rje?e i crnogori?nog drve?a. U postupku je skupljanje gljiva u prirodi i izrada probne serije ?aja. Proizvodnja tog ?aja predstavljala bi u Hrvatskoj novost na tr�i�tu.

Treba istaknuti da je proizvodnja na oblicama pogodna za uzgoj shii-take, Ganoderme i drugih lignikolnih gljiva na oku?nicama i u vrtovima hobi-proizvodnja, dok za komercijalnu proizvodnju treba gljive uzgajati na supstratima od piljevine, slame, strugotine i sli?nih materijala, malo upotrebljivih u druge svrhe.

ZAKLJU?CI

Ako se dijetetskim mjerama, redovitom fizi?kom aktivnosti, prestankom pu�enja i drugim mjerama provedenim u nekoliko mjeseci ne postigne �eljeno sni�enje kolesterola u krvi, treba zapo?eti medikamentozno lije?enje, osobito kod osoba s anginom pektoris, pu�a?a, dijabeti?ara, osoba s povi�enim tlakom i ?e�?im stresovima.

Prirodni lijekovi, Omega-3 kapsule masnih kiselina, pripravci od gljiva shii-take i Ganoderma lucidum, nisu alternativni lijekovi, ve? komplementarna sredstva za sni�enje kolesterola, a imaju i druga povoljna djelovanja na organizam. Treba ih primijeniti i prije neophodnog uzimanja lijekova kod osoba koje imaju ?imbenike rizika za sr?ani infarkt i mo�dani udar. Oni mogu biti neophodni kod kontraindikacija za primjenu lijekova. Navedeni prirodni lijekovi nemaju ne�eljenih djelovanja, te ih treba koristiti, posebno u obliku ?aja i napitaka, kao i u hrani.