Glavni izbornik
Prijava
Posjetite nas na Facebooku
Šuma ?ret zauzima površinu od oko ?etiri kvadratna kilometra, a smještena je na rubnom jugozapadnom dijelu grada Varaždina, izme?u rijeke Plitvice i potoka Zenica.Prometnicom kojom su povezani Varaždin i Beretinec podijeljena je na dva podjednaka dijela.Isto?ni dio ( ?ret Donji ) slabo je održavan i ve? jako obrastao šikarom, dok je na zapadnom dijelu ( ?ret Gornji ) u velikoj mjeri još uvijek sa?uvan izvorni izgled vlažne nizinske šume ( hrast lužnjak, bukva, crni grab, crna joha, vrba ).
Potaknuti spoznajom da se bogatstvo naših šuma ne iscrpljuje samo brojnoš?u vrsta drve?a, biljaka i raznolikoš?u životinjskog svijeta, ve? da vrlo zna?ajno mjesto u prirodi imaju i gljive, a za koje je interes znanstvene javnosti kod nas još uvijek izuzetno mali, tijekom posljednjih dviju godina pristupili smo prou?avanju mikoflore šume ?ret i tom prilikom identificirali više od 200 vrsta gljiva, me?u kojima su mnoge jestive i ljekovite, a naišli smo i na nekoliko opasnih otrovnica, te ?etiri zašti?ene vrste / pasji stršak ( Mutinus caninus Hudson ex Persoon ), velika polipovka ( Anthurus archeri ( Berk. ) E. Fischer ), ožujka ( Hygrophorus marzuolus ( Fr. ) Bresadola ), ?eška smr?kovica ( Verpa bohemica ( Krombh. ) Boudier ) /.
Brojnoš?u jedinki osobito se isti?u vrganjevke / proljetni vrganj ( Boletus reticulatus ( Schff. ) Boud. ), hajdinski vrganj ( Boletus aereus Bull. ex Fries ), grabov djed ( Leccinum griseum ( Quel. ) Singer, zlata?a ( Xerocomus chrysenteron ( Bull. ex St. Amans ) Quelet, podstavka ( X. subtomentosus ( L. ex Fr. ) Quelet, crvenkasti baršunovac ( X. rubellus ( Krbh. ) Quelet, kostanjevka ( X. badius ( Fr. K?hn. ex Gilb. ) /.Ipak, najvredniji je nalaz dvaju staništa parazitskog baršunovca (Xerocomus parasiticus (Fr.) Quél. (=Boletus parasiticus Bull. ex Fr.)).Jedno je na?eno u isto?nom ( oko 9 m2 ), a drugo, nešto ve?e, u zapadnom dijelu šume.U pravilu su to svijetli i ?isti dijelovi šume u kojima je sipko i pjeskovito tlo pokriveno samo slojem suhog liš?a, rijetkom prizemnom šumskom vegetacijom i okruženo plohama obraslim bršljanom.Na oba je u razdoblju od 20. rujna do 10. listopada 2005. godine evidentirano 17 primjeraka parazitskog baršunovca.To nam je omogu?ilo da na jesenskoj izložbi gljiva prire?enoj u Varaždinu, a u sklopu 10. Me?unarodnog sajma 'Priroda, lov, ribolov i turizam' ( 06. do 10. listopada 2005. ), prvi puta javnosti pokažemo i ovu kod nas vrlo rijetku vrganjevku.Promatranja vršena tijekom ljeta 2006. godine pokazala su da se prvi primjerci parazitskog baršunovca pojavljuju ve? sredinom kolovoza ( isto?ni dio šume ), odnosno po?etkom rujna ( zapadni dio šume ).Tijekom pripreme ovog teksta saznali smo da je jedno stanište prona?eno i u brdovitom dijelu Arboretuma Opeka, nedaleko Vinice, udaljene od Varaždina petnaestak kilometara.
Zanimljivo je da jestivi parazitski baršunovac parazitira na blago otrovnoj gljivi obi?na ili ispucana krumpira?a ( Scleroderma citrinum Pers. (= S. aurantium)) zbog ?ega ona ubrzo postaje šuplja i neplodna.Njegov klobuk je crvenkasto sme?e do maslinasto sme?e boje, polu kuglast, a promjer mu može biti od 2 do 5 centimetara.Visina stru?ka je 3 do 4, a promjer 0,8 do 1,5 centimetar i malo svjetlije je boje nego li klobuk.Cjev?ice su limunski žute do oker, kao i pore koje starenjem postaju hr?avo sme?e, a otrusina je maslinasto sme?a.Meso je blijedo žuto, okus nije izražen, dok je miris slab.Raste u bjelogori?nim i miješanim šumama, a pogoduje mu vlažno i toplo vrijeme.Na pojedinoj ispucanoj krumpira?i na?ena su jedan do pet primjerka, a zabilježen je i lijep primjer neobi?nog rasta ove gljive, odnosno dva parazitska baršunovca srasla klobucima i donjim dijelom stru?ka.
To je, ako ne najzanimljiviji, onda sigurno jedinstveni oblik parazitizma u svijetu gljiva: vrganjevka koja raste iz plodnog tijela krumpira?e.Parazitski baršunovac jedini je europski vrganj nametnik, a na podru?ju Hrvatske je vrlo rijedak.Nešto ?eš?i je u sjevernijim dijelovima Europe i Amerike.U Japanu postoji sli?na vrsta, zvjezdasti vrganj ( Boletus astraeicola Imazeki ), a koji parazitira na upojnoj zvjezda?i ( Astraeus hygrometricus Pers. ).Njegov klobuk i stru?ak su sive boje, a jestivost je nepoznata.
Za sada ne postoje podaci o na?inu razmnožavanja parazitskog baršunovca, odnosno nije poznato kako ovaj nametnik napada krumpira?e.Trebalo bi razjasniti što se doga?a sa njegovim sporama kada ih izbaci.Da li one lebde zrakom u potrazi za plodnim tijelima krumpira?i kako bi na njima našle pogodnu podlogu za daljnji razvoj ili možda padnu na zemlju, pa ako prona?u micelij krumpira?e zaraze ga i onda pritajene ?ekaju da se stvore potrebni uvjeti za rast krumpira?a, što ujedno zna?i i sam njihov rast.Dakle, osnovno je pitanje da li miceliji ovih dviju razli?itih vrsta gljiva rastu zajedno ili se radi o nekom drugom razvojnom obliku.
Piše:
Željko Remar, Varaždin & Danijel Balaško, Kunovec Breg
- STJEPAN SCHULZER MUGGENBURŠKI (biografija) - (Created: 2005-03-19 17:29:17)
- TROVANJE GLJIVAMA — NAŠA ISKUSTVA - (Created: 2003-11-19 15:42:45)
- Pravilnik o zaštiti gljiva NN 34/02 - (Created: 2007-02-27 00:09:45)
- OTROVNE GLJIVE - (Created: 2001-12-02 16:44:09)
- MEDICINSKI I PREHRAMBENI ZNA?AJ GLJIVA - (Created: 2001-02-07 16:07:10)