Glavni izbornik
Prijava
Posjetite nas na Facebooku
I. OP?E ODREDBE
?lanak 1.
Ovim Pravilnikom proglašavaju se zašti?enima pojedine vrste samoniklih gljiva koje su ugrožene i rijetke, propisuju uvjeti za sakupljanje plodišta, otkup i stavljanje u promet ugroženih vrsta samoniklih gljiva koje nisu posebno zašti?ene, odre?uju uvjeti za isho?enje dopuštenja za sakupljanje tih samoniklih gljiva ili njihovih dijelova za osobne potrebe i u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa radi njihove zaštite, te druga pitanja od zna?enja za zaštitu samoniklih vrsta gljiva.
?lanak 2.
U smislu ovog Pravilnika koriste se definicije sa sljede?im zna?enjem:
– »micelij« je tijelo gljive, koje se nalazi unutar supstrata, naj?eš?e tla ili biljnih ostataka,
– »nadzemne gljive« su vrste samoniklih gljiva ?ija se plodišta razvijaju na površini tla ili na biljnom supstratu iznad površine tla,
– »otkupljiva? gljiva« je stru?no osposobljena osoba koja obavlja neposredan otkup od komercijalnih sakuplja?a u ime i za ra?un pravne ili fizi?ke osobe koja je ovlaštena za otkup i sakupljanje samoniklih gljiva radi stavljanja u promet,
– »plodišta« su organi za razmnožavanje što ih stvara najve?i broj vrsta gljiva i nužni su za preživljavanje tih vrsta gljiva, a micelij ih formira samo povremeno,
– »podzemne gljive« su vrste samoniklih gljiva ?ija se plodišta razvijaju ispod površine tla,
– »pravna ili fizi?ka osoba ovlaštena za otkup i/ili sakupljanje samoniklih gljiva radi stavljanja u promet«je pravna ili fizi?ka osoba registrirana za obavljanje djelatnosti otkupa i/ili sakupljanja samoniklih gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa,
– »sakupljanje gljiva« je postupak u kojem se samonikle gljive sakupljaju za osobne potrebe, ili u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa,
– »samonikle gljive« su gljive koje spontano rastu na prirodnim, poluprirodnim i kultiviranim staništima,
– »sakuplja? gljiva za osobne potrebe« je fizi?ka osoba koja sakuplja samonikle gljive za svoje potrebe i za potrebe svoga doma?instva,
– »komercijalni sakuplja?« je fizi?ka osoba koja sakuplja samonikle gljive u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa,
– »komercijalne vrste gljiva« su samonikle gljive koje spadaju u »ugrožene vrste gljiva« utvr?ene ovim Pravilnikom, i koje se mogu sakupljati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa,
– »zašti?ene vrste gljiva« su vrste samoniklih gljiva koje su vrlo rijetke i/ili ?ije su populacije znatno smanjene zbog uništenja staništa ili prekomjernog i nekontroliranog sakupljanja, te prijeti opasnost nestanka vrste s podru?ja Republike Hrvatske,
– »ugrožene vrste gljiva« su sve vrste samoniklih gljiva koje nisu posebno zašti?ene, i koje mogu postati ugrožene zbog nekontroliranog sakupljanja, stoga se mogu sakupljati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa pod uvjetima i na na?in propisanim ovim Pravilnikom,
– »suhe gljive« su prera?ene samonikle gljive u suhom stanju,
– »iznošenje« je prekograni?ni prijenos samoniklih gljiva za osobne potrebe,
– »izvoz« je prekograni?ni promet samoniklim gljivama namijenjenim tržištu.
?lanak 3.
U smislu ovoga Pravilnika zašti?ene su vrste samoniklih gljiva koje su ugrožene i vrlo rijetke i/ili ?ije su populacije znatno smanjene zbog uništenja staništa ili zbog prekomjernoga i nekontroliranoga sakupljanja, te prijeti opasnost njihovu nestanku, (u daljnjem tekstu: zašti?ene vrste gljiva), stoga nije
dopušteno njihovo sakupljanje. U smislu ovog Pravilnika odre?enu zaštitu uživaju i samonikle gljive koje nisu posebno zašti?ene i koje se mogu sakupljati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa uz uvjete propisane ovim Pravilnikom,budu?i bi prekomjerno i nekontrolirano sakupljanje tih gljiva dovelo u pitanje njihov opstanak na podru?ju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ugrožene vrste gljiva).
II. ZAŠTI?ENE VRSTE GLJIVA
?lanak 4.
Zašti?enim vrstama gljiva proglašavaju se sljede?e vrste:
1. razred Discomycetes:
– Ascotremella faginea,
– Caloscypha fulgens (naran?asto zelena peharica),
– Cudonia circinans,
– Discina gigas (golema moždanica),
– Discina leucoxantha (žuta plo?arica),
– Discina parma,
– Geoglossum umbratile,
– Geopyxis majalis,
– Holwaja mucida,
– Leucoscypha ovilloides,
– Microglossum olivaceum (maslinasti jezi?ac),
– Microglossum viride (zeleni jezi?ac),
– Pachyella violaceonigra,
– Pseudorhizina sphaerospora,
– Psilopezia nummularialis,
– Ptychoverpa bohemica (?eška smr?kovica),
– Scutellinia minor,
– Spathularia flavida (žuta lopatica),
– Strossmayeria rackii,
– Trichoglossum hirsutum,
– Urnula craterium (crni pehar),
– Verpa conica (prstasta smr?kovica).
2. razred Hymenomycetes,
a) red Aphyllophorales:
– Albatrellus pes-caprae (maglen),
– Aleurocystidiellum subcruentatum,
– Amylocistis lapponicus,
– Antrodia crassa,
– Antrodia variiformis,
– Antrodiella citrinella,
– Antrodiella fragrans,
– Atheloderma mirabilis,
– Aurantioporus croceus,
– Auriporia aurulenta,
– Buglossoporus pulvinus,
– Ceriporiopsis placenta,
– Ceriporiopsis subrufa,
– Columnocystis ambigua,
– Cotylidia pannosa,
– Flavophlebia sulphureo-isabellina,
– Fomitopsis rosea,
– Gloeoporus dichrous,
– Hericium flagellum,
– Hericium coralloides (koraljasti igli?ar),
– Hericium erinaceum (resasti igli?ar),
– Junghuhnia fimbriatella,
– Lopharia spadicea,
– Metulodontia nivea,
– Phellinus pouzarii,
– Phellinus rimosus,
– Pilatoporus spraguei,
– Piptoporus soloniensis,
– Polyporus umbellatus (jelenovo uho),
– Pulchericium caeruleum,
– Skeletocutis jelicii,
– Skeletocutis papyracea,
– Sparassis crispa (kovr?asta kokica),
– Sparassis nemecii (Nemecova kokica),
– Spongipellis delectans,
– Steccherinum setulosum,
– Trametes ljubarskyi,
– Tyromyces fissilis.
b) red Agaricales:
– Amanita caesarea (blagva),
– Amanita franchetii (hrapava muhara),
– Amanita lepiotoides (suncobranasta muhara),
– Amanita solitaria (ježasta muhara),
– Amanita vittadinii (Vittadinijeva muhara),
– Bolbitius variicolor,
– Boletinus cavipes (sme?i šupljikavac),
– Boletus depilatus,
– Boletus dupainii (Dupainijev vrganj),
– Boletus fechtneri (Fechtnerov vrganj),
– Boletus fragrans (mirišljivi vrganj),
– Boletus impolitus,
– Boletus pulverulentus (posuti vrganj),
– Boletus regius (kraljevka),
– Boletus rhodoxanthus (crveno‚uti vrganj),
– Calocybe ionides,
– Chalciporus rubinus,
– Chamaemyces fracidus (pjegava kaplja?a),
– Cortinarius bulliardi (Bulliardova koprenka),
– Cortinarius praestans (debelonožna koprenka),
– Cortinarius violaceus (ljubi?asta koprenka),
– Dermoloma josserandii,
– Entoloma corvinum,
– Hygrocybe calyptriformis,
– Hygrocybe cantharellus,
– Hygrocybe flavipes,
– Hygrocybe intermedia (srednja vlažnica),
– Hygrocybe lacmus,
– Hygrocybe nitrata (duši?na vlažnica),
– Hygrocybe ovina (crna vlažnica),
– Hygrocybe perplexa,
– Hygrocybe punicea (velika vlažnica),
– Hygrocybe spadicea,
– Hygrocybe unguinosa,
– Hygrophorus aureus (crvena puževica),
– Hygrophorus capreolarius,
– Hygrophorus hypothejus (žutosme?a puževica),
– Hygrophorus lucorum (ariševa puževica),
– Hygrophorus marzuolus (ožujka),
– Hygrophorus penarius (suha puževica),
– Hygrophorus poetarum (pjesni?ka puževica),
– Hygrophorus russula (medenka),
– Inocybe godeyi (Godeyeva cjepa?a),
– Lactarius acris (oštra mlije?nica),
– Lactarius controversus (topolova mlije?nica),
– Leucocortinarius bulbiger (gomoljasta bjelosporka),
– Leucopaxillus gentianeus (gorka debelja?a),
– Leucopaxillus compactus (trobojna debelja?a),
– Limacella guttata (kaplji?asta ljepljivica),
– Lyophyllum transforme,
– Phylloporus pelletieri (crvenkasti listi?avac),
– Pleurotus calyptratus,
– Pleurotus cornucopiae (brestova?a),
– Pleurotus eryngii (poljska krivonoška),
– Porphyrellus porphyrosporus,
– Pulveroboletus gentilis,
– Pulveroboletus lignicola,
– Suillus tridentinus,
– Tricholoma aurantium (naran?asta kružoliska),
– Tricholoma caligatum (krokodilasta kružoliska),
– Xerocomus moravicus (moravski baršunovac).
3. razred Gasteromycetes,
– Clathrus archeri,
– Geastrum fimbriatum (resasta zvjezda?a),
– Geastrum minimum,
– Lycoperdon mammiforme (pahuljasta puhara),
– Mutinus caninus (pasji stršak),
– Myriostoma coliforme,
– Pisolithus arhizus,
– Tulostoma brumale (zimska pušnica),
– Tulostoma fimbriatum (resasta pušnica).
?lanak 5.
Zabranjeno je sakupljanje zašti?enih vrsta gljiva ili njihovih dijelova utvr?enih ?lankom 4. ovoga Pravilnika.
Iznimno dopušteno je sakupljati zašti?ene vrste gljiva ili njihove dijelova u znanstveno-istraživa?ke i obrazovne svrhe, za potrebe izrade publikacija, izlaganja na izložbama i drugim javnim prezentacijama uz dopuštenje Ministarstva.Dopuštenjem iz stavka 2. ovoga ?lanka propisuju se i uvjeti zaštite prirode.
III. UVJETI ZA SAKUPLJANJE I STAVLJANJE U PROMET UGROŽENIH VRSTA GLJIVA
1. SAKUPLJANJE GLJIVA U SVRHU PRERADE, TRGOVINE I DRUGOG PROMETA
?lanak 6.
Radi sprje?avanja prekomjernog sakupljanja ugroženih vrsta gljiva koje bi moglo ugroziti njihov opstanak, smiju se sakupljati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa samo sljede?e omercijalne
vrste gljiva:a) nadzemne komercijalne vrste gljiva
1. lisi?ica (Cantharellus cibarius) – isklju?uju?i varijetet: amethysteus,
2. mrka truba?a (Craterellus cornucopioides),
3. pravi vrganji (vrste: Boletus aereus, B. edulis, B. pinophilus i B.reticulatus)
4. prosenjaci (vrste: Hydnum repandum i H. rufescens),
5. puze (vrste: Armillaria borealis, A. cepistipes, A. gallica, A. mellea i A.ostoyae),
b) podzemne komercijalne vrste gljiva
7. veliki bijeli tartufi (vrste: Tuber asa, T. borchii, T.maculatum T. magnatum,),
8. crni tartufi (vrste: Tuber aestivum, T. brumale, T. hiemalbum, T. macrosporum, T. malenconii, T.melanosporum, T. mesentericum i T. uncinatum).
?lanak 7.
Pojedini komercijalni sakuplja? gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa smije dnevno od svake nadzemne komercijalne vrste gljiva sakupiti najviše 10 kg.
?lanak 8.
Pojedini komercijalni sakuplja? gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa smije dnevno sakupiti najviše 0,5 kg podzemnih komercijalnih vrsta gljiva.Osim koli?ine za osobne potrebe, utvr?ene ?lankom 22. ovog Pravilnika, komercijalni sakuplja? u
doma?instvu smije imati uskladišteno najviše do 2 kg svježih podzemnih komercijalnih vrsta gljiva.Zabranjeno je iznošenje podzemnih vrsta gljiva iz Republike Hrvatske.Ako plodište podzemnih vrsta gljiva ima masu ve?u od 0,5 kg komercijalni sakuplja? smije sakupiti takvo plodište ako nema ve? sakupljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj koli?ini.
?lanak 9.
Za otkup i sakupljanje gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa potrebno je prethodno pribaviti dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ure?enja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).Dopuštenje za otkup i sakupljanje gljiva iz stavka 1. ovoga ?lanka izdaje se pravnim ili fizi?kim osobama koje se bave djelatnoš?u otkupa i sakupljanja gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa.Podnositelj zahtjeva za pribavljanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga ?lanka dužan je uz zahtjev priložiti
dokaze o registriranoj djelatnosti za otkup i sakupljanje gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa.Zahtjev za pribavljanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga ?lanka podnosi se najkasnije do 1. travnja za teku?u godinu.Dopuštenjem iz stavka 1. ovoga ?lanka odre?uju se vrste i koli?ine komercijalnih vrsta gljiva koje se
mogu sakupiti u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, rok za koji se izdaje dopuštenje, te druge mjere zaštite prirode.
Pravna ili fizi?ka osoba koja je na temelju dopuštenjaMinistarstva sakupljala gljive u svrhu prerade,trgovine i drugog prometa dužna je do 1. velja?e teku?e godine podnijeti Ministarstvu zbirno izvješ?e o sakupljenim gljivama za prethodnu godinu. Izviješ?e se podnosi na obrascu Ministarstva.
?lanak 10.
Komercijalno sakupljanje gljiva može obavljati osoba koja posjeduje iskaznicu komercijalnog sakuplja?a gljiva.
Iskaznicu izdaje Ministarstvo na vrijeme od 10 godina.
Komercijalnom sakuplja?u izdaje se iskaznica na temelju obrtnice za obavljanje djelatnosti sakuplja?a gljiva, ili na temelju potvrde o stru?noj osposobljenosti za komercijalnog sakuplja?a gljiva koju izdaje ovlaštena stru?na institucija ili udruga.
Program stru?nog osposobljavanja i na?in provjere stru?nog znanja za komercijalnog sakuplja?a utvr?uje Ministarstvo.Program stru?nog osposobljavanja i provjeru stru?nog znanja komercijalnog sakuplja?a provodi ovlaštena stru?na institucija ili udruga pod uvjetima i na na?in koji ugovorom utvr?uje s Ministarstvom.
Komercijalni sakuplja? iskaznicom dokazuje svojstvo, identitet i dopuštenje za komercijalno sakupljanje nadzemnih i/ili podzemnih vrsta gljiva.Iskaznica komercijalnog sakuplja?a je pravokutnog oblika veli?ine 85x55 mm, presvu?ena plasti?nim materijalom. Prednja strana iskaznice u gornjem desnom dijelu sadrži naziv: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure?enja, a ispod naziva, po sredini iskaznice piše velikim slovima: ISKAZNICA
KOMERCIJALNOG SAKUPLJA?A GLJIVA broj––/--. U donjem dijelu iskaznice upisuje se ime i prezime komercijalnog sakuplja?a, jedinstveni mati?ni broj gra?ana i adresa stanovanja, a u lijevom gornjem dijelu nalazi se mjesto za fotografiju komercijalnog sakuplja?a (25 x 32 mm). Pole?ina iskaznice sadrži tekst: »Ovlaštenje za sakupljanje nadzemnih i/ili podzemnih komercijalnih vrsta gljiva u svrhu prerade,rgovine i drugog prometa«. Ispod tog teksta upisuje se rok valjanosti iskaznice, datum izdavanja, pe?at
i potpis ovlaštene osobe Ministarstva. Troškove izdavanja iskaznice i stru?nog osposobljavanja snosi komercijalni sakuplja?.
Za vrijeme sakupljanja gljiva komercijalni sakuplja? dužan je radi identifikacije imati iskaznicu.
?lanak 11.
Pravna ili fizi?ka osoba koja se bavi otkupom i sakupljanjem gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa dužna je otkupljiva?a gljiva prijaviti Ministarstvu prije po?etka sakupljanja gljiva.Otkupljiva? gljiva obavlja neposredni otkup i preuzima gljive od komercijalnog sakuplja?a gljiva.Otkupljiva? gljiva dužan je voditi popis komercijalnih sakuplja?a gljiva i otkupne blokove.Otkupljiva? gljiva dužan je prilikom otkupa provjeriti da li su gljive sakupljene prema uvjetima utvr?enim
ovim Pravilnikom i dopuštenjem Ministarstva.Otkupljiva? gljiva ne smije otkupiti suhe gljive od komercijalnih sakuplja?a radi nemogu?nosti kontrole nadzora mjera zaštite propisanih ovim Pravilnikom.Otkupljiva? gljiva smije dnevno otkupiti i preuzeti od komercijalnog sakuplja?a samo onu koli?inu gljiva koju omercijalni sakuplja? smije dnevno sakupiti.Pravna ili fizi?ka osoba dužna je popis komercijalnih sakuplja?a i otkupne blokove ?uvati najmanje 5
godina.
?lanak 12.
Zabranjeno je sakupljanje gljiva u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima.Na drugim zašti?enim dijelovima prirode sakupljanje gljiva nije dopušteno ako je to propisano dgovaraju?im op?im aktom o zaštiti ili mjerama zaštite.Iznimno, dopušteno je sakupljati gljive u posebnom rezervatu ako je to dopušteno mjerama zaštite.Ministarstvo može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, zbog znanstvenoistraživa?kih razloga i zaštite staništa odrediti i svako drugo ograni?eno podru?je kao zašti?enu trajnu plohu, na kojoj se privremeno ili trajno zabranuje sakupljanje gljiva.
2. MJERE ZAŠTITE ZA KOMERCIJALNO SAKUPLJANJE GLJIVA
?lanak 13.
Sakupljanje nadzemnih vrsta gljiva, obvezno je uz pridržavanje sljede?ih mjera zaštite:
– sakuplja se samo plodište gljive,
– plodište nadzemne gljive mora se odrezati nožem ili po potrebi pažljivo izvaditi ukopani dio plodišta uz pomo? noža, a nastalu rupu popuniti odgrnutom zemljom,
– zabranjeno je korištenje drugih alata (npr. lopate, grablji, motike i dr.) kao i branje rukom bez uporabe noža,
– prilikom branja gljiva ne smije se ošte?ivati micelij ili neposredno stanište,
– tre?inu od ukupnog broja plodišta svake sakupljane vrste sakuplja? gljiva dužan je ostaviti netaknutu na staništu, a u slu?aju da nai?e samo na dva plodišta, mora ostaviti jedno, odnosno, ako nai?e na pojedina?na plodišta, mora ostaviti svako tre?e,
– zabranjeno je sakupljanje starih plodišta, tj. plodišta na kojima je uo?ljiv neki od znakova propadanja,npr. truljenje, pljesnivost i izrazita crvljivost,
– zabranjeno je sakupljanje tek izniklih i vrlo mladih plodišta nadzemnih gljiva ?iji je promjer plodišta manji od: 1/5 promjera prosje?nog zrelog plodišta odre?ene vrste, te za smr?ke (rod Morchella) plodišta nižih od 4 cm,
– zabranjeno je sakupljanje komercijalnih vrsta gljiva ?iji su promjeri plodišta manjih od: 20 mm za lisi?icu, 15 mm za mrku truba?u, 40 mm za prave vrganje, 35 mm za prosenjake i 30 mm za rujnice, za puze je dopušteno sakupljanje plodišta svih promjera,
– zabranjeno je odbacivanje ve? sakupljenih gljiva radi sakupljanja nekih drugih,
– komercijalni sakuplja? gljiva dužan je svaku sakupljenu komercijalnu vrstu gljiva odlagati i prenositi odvojeno.
?lanak 14.
Sakupljanje podzemnih vrsta gljiva, obvezno je uz pridržavanje sljede?ih mjera zaštite:
– sakupljati gljive samo u razdoblju od 15. rujna do 31. sije?nja,
– sakupljati gljive samo uz pomo? jednog, odgovaraju?e dresiranog i registriranog psa s trajnom obilježbom identiteta (tetovaža, mikro?ip i sl.) upisanom u veterinarsku iskaznicu koju sakuplja? mora nositi sa sobom i predo?iti službenoj osobi na njeno traženje, uz kojeg smije biti još samo jedan pas u postupku dresure, registriran na isti na?in,
– kopati samo na mjestu nanjušivanja,
– kopati lopaticom ?ije sje?ivo nije duže od 15 cm i šire od 8 cm,
– plodišta velikih bijelih tartufa, ?ije pojedina?no plodište ili najve?e plodište u skupini plodišta nije promjera ve?eg od 15 mm, mora ponovno zakopati na mjestu va?enja,
– rupe, nastale va?enjem plodišta podzemnih gljiva mora ponovno zatrpati iskopanom zemljom,
– zabranjeno je kopanje rupa promjera ve?eg od 30 cm,
– rupe, što ih sakuplja? podzemnih gljiva iskopa istoga dana, ne smiju biti na udaljenosti manjoj od 150 cm,
– zabranjeno je presijecanje korijenja šumskog raslinja debljeg od 1 cm,
– trula i crvljiva plodišta podzemnih gljiva mora sakuplja? gljiva ponovno zakopati na mjestu va?enja,
– ako se sakupljanje gljiva obavlja u sumrak ili no?u, obavlja se samo uz pomo? svjetiljke s halogenom žaruljom i akumulatorskim baterijama,
– zabranjeno je odbacivanje ve? sakupljenih gljiva radi sakupljanja nekih drugih.
?lanak 15.
Ako se sakupljanjem odre?enih vrsta samoniklih gljiva bitno smanji populacija pojedine vrste samoniklih gljiva na odre?enom podru?ju Ministarstvo može, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva,skratiti sezonu sakupljanja, smanjiti dopuštenu dnevnu koli?inu plodišta ili potpuno zabraniti sakupljanje odre?enih vrsta samoniklih gljiva na tom podru?ju i za odre?eno vrijeme.
?lanak 16.
Ministarstvo vodi o?evidnik pravnih i fizi?kih osoba koje se bave otkupom i/ili sakupljanjem samoniklih gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa.U o?evidnik se unose podaci o nazivu i sjedištu tvrtki pravne ili fizi?ke osobe koje se bave otkupom i/ili sakupljanjem samoniklih gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, te podaci o dopuštenim vrstama i koli?inama samoniklih gljiva za sakupljanje, kao i o sakupljenim vrstama i koli?inama samoniklih gljiva, za svaku godinu.
?lanak 17.
Pravnoj ili fizi?koj osobi koja se bavi otkupom i/ili sakupljanjem samoniklih gljiva u svrhu prerade,
trgovine i drugog prometa, za koju se utvrdi da postupa suprotno odredbama ovoga Pravilnika, ne?e se
izdati dopuštenje za sakupljanje samoniklih gljiva.
?lanak 18.
Samonikle gljive sakupljene u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa komercijalni sakuplja? smije
prodavati samo pravnoj ili fizi?koj osobi koja obavlja djelatnost otkupa samoniklih gljiva i koja ima
dopuštenje Ministarstva, ili na registriranoj tržnici ako za to ima dopuštenje ovlaštenog tijela.
Komercijalni sakuplja? smije dnevno prodati samo onu koli?inu samoniklih gljiva koju smije dnevno
sakupiti.
Komercijalni sakuplja? gljive može prodavati pravnoj ili fizi?koj osobi ili na tržnici samo u svježem stanju.
?lanak 19.
Komercijalnom sakuplja?u koji krši odredbe ovog Pravilnika ovlaštena osoba Ministarstva može oduzeti
iskaznicu.
?lanak 20.
Otkupljiva? samoniklih gljiva prilikom otkupa dužan je:
a) provjeriti identitet komercijalnog sakuplja?a, (prema osobnoj iskaznici i iskaznici komercijalnog
sakuplja?a),
b) provjeriti da li su gljive u svježem stanju,
c) provjeriti da li su gljive sakupljene u skladu s mjerama zaštite utvr?enim ovim Pravilnikom.
Otkupljiva? ne smije otkupiti gljive sakupljene suprotno mjerama zaštite ovoga Pravilnika, a sakuplja?a
koji je sakupio gljive na taj na?in dužan je prijaviti Ministarstvu.
Pravna ili fizi?ka osoba koja se bavi djelatnoš?u otkupa gljiva vodi evidenciju o otkupu gljiva na
otkupnom bloku.
Otkupni blok sadrži podatke za svaki pojedina?ni otkup u kojem se navodi:
– ime i prezime komercijalnog sakuplja?a,
– broj iskaznice komercijalnog sakuplja?a,
– adresu stanovanja,
– datum i mjesto otkupa gljiva,
– hrvatske nazive otkupljenih vrsta gljiva,
– koli?inu otkupljenih gljiva za svaku vrstu gljiva,
– otkupnu cijenu za svaku otkupljenu vrstu gljiva,
– naziv tvrtke pravne ili fizi?ke osobe i potpis osobe koja vrši otkup gljiva,
– potpis komercijalnog sakuplja?a.
Pravna ili fizi?ka osoba iz stavka 1. ovoga ?lanka dužna je mjese?no dostavljati Ministarstvu izvješ?e o
otkupu gljiva i o koli?ini gljiva izvezenih gljiva.
Izvješ?e se dostavlja na obrascu Ministarstva.
?lanak 21.
Za izvoz nadzemnih i podzemnih samoniklih gljiva potrebno je prethodno pribaviti dopuštenje
Ministarstva.
Zahtjev za dopuštenje izvoza iz stavka 1. ovoga ?lanka sadrži vrstu, koli?inu, te porijeklo samoniklih
gljiva za koje se traži dopuštenje izvoza.
3. SAKUPLJANJE GLJIVA ZA OSOBNE POTREBE
?lanak 22.
Za osobne potrebe dopušteno je sakupljati sve vrste samoniklih gljiva, osim zašti?enih vrsta gljiva ili
njihovih dijelova utvr?enih ?lankom 4. ovoga Pravilnika.
Za osobne potrebe pojedini sakuplja? smije sakupiti dnevno najviše 2 kg plodišta nadzemnih vrsta gljiva i
0,1 kg podzemnih vrsta gljiva.
Doma?instvo smije imati uskladišteno najviše 3 kg svježih i/ili smrznutih plodišta, i ? kg plodišta suhih
podzemnih gljiva.
?lanak 23.
Ako plodište nadzemne vrste gljiva ima masu ve?u od 2 kg sakuplja? smije sakupiti takvo plodište ako
nema ve? sakupljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj koli?ini.
Ako plodište podzemne vrste gljiva ima masu ve?u od 0,1 kg sakuplja? smije sakupiti takvo plodište ako
nema ve? sakupljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj koli?ini.
4. MJERE ZAŠTITE ZA SAKUPLJANJE SAMONIKLIH GLJIVA ZA OSOBNE POTREBE
?lanak 24.
Prilikom sakupljanja samoniklih gljiva za osobne potvrde sakuplja? je dužan držati se odredbi iz ?lanka
13., 14., i 15. ovoga Pravilnika.
Zabranjeno je iznošenje podzemnih vrsta gljiva iz Republike Hrvatske.
Iz Republike Hrvatske osoba smije za osobne potrebe u jednom danu iznijeti 2 kg nadzemnih gljiva.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
?lanak 25.
Ministarstvo ?e utvrditi program stru?nog osposobljavanja i na?in provjere stru?nog znanja za
komercijalnog sakuplja?a u roku od 30 dana od dana donošenja ovoga Pravilnika.
Ministarstvo ?e s ovlaštenom stru?nom institucijom ili udrugom sklopiti ugovor iz ?lanka 10. stavka 5.
ovoga Pravilnika u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Ovlaštena stru?na institucija ili udruga dužna je zapo?eti s provjerom stru?nog znanja i izdavanja potvrda
o stru?nom osposobljavanju za komercijalnog sakuplja?a u roku od 8 mjeseci od dana stupanja na snagu
ovoga Pravilnika.
?lanak 26.
Do izdavanja iskaznica sukladno ovom Pravilniku vrijede potvrde koje su sakuplja?i gljiva dobili temeljem
Pravilnika o zaštiti gljiva (Fungi) – ("Narodne novine" , br. 115/98).
Sakuplja?i gljiva koji posjeduju potvrde za sakupljanje gljiva izdane na temelju Pravilnika o zaštiti gljiva
(Fungi) – ("Narodne novine" , br. 115/98) dužni su zatražiti od Ministarstva izdavanje iskaznica sukladno
ovom Pravilniku u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Ako sakuplja?i koji posjeduju potvrde za sakupljenje gljiva ne zatraže i ne pribave iskaznice ovoga
Ministarstva u roku propisanom stavkom 2. ovog ?lanka prestaju im važiti potvrde o stru?noj
osposobljenosti za sakupljanje gljiva izdane temeljem Pravilnika o zaštiti gljiva (Fungi) – ("Narodne
novine" , br. 115/98).
?lanak 27.
Dopuštenja za otkup i sakupljanje gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa izdana pravnim i
fizi?kim osobama na temelju Pravilnika o zaštiti gljiva (Fungi) – ("Narodne novine", br. 115/98) važe do
isteka roka na koji su izdana.
?lanak 28.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zaštiti gljiva (Fungi) – ("Narodne novine"
br. 115/98).
?lanak 29.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 612-07/01-35/0206
Urbroj: 531-01-02-1
Zagreb, 18. ožujka 2002.
Ministar
Božo Kova?evi?, v. r.
Narodne novine 34/2002
- OTROVNE GLJIVE - (Created: 2001-12-02 16:44:09)
- MEDICINSKI I PREHRAMBENI ZNA?AJ GLJIVA - (Created: 2001-02-07 16:07:10)
- TROVANJE GLJIVAMA — NAŠA ISKUSTVA - (Created: 2003-11-19 15:42:45)
- STJEPAN SCHULZER MUGGENBURŠKI (biografija) - (Created: 2005-03-19 17:29:17)
- STANIŠTA PARAZITSKOG BARŠUNOVCA - (Created: 2006-09-14 00:06:50)