Glavni izbornik
Prijava
Posjetite nas na Facebooku
KORDICEPS: GLJIVE KOJE INSEKTE PRETVARAJU U ZOMBIJE
Ako ste mislili da zombi apokalipsa nije mogu?a onda sigurno niste ?uli za Kordiceps, rodascomyce...
Enciklopedijski rje?nik Bosanske Posavine
Poslije 5 godina rada knjiga autora Ante Kneevi?a i Tomislava Luki?a Enciklopedijski rje?nik Bos...
Klasifikacija oblika trovanja gljivama
Moderna klasifikacija sindroma trovanja gljivama sa 14 kategorija. Tekst je prenesen iz knjige Toks...
-
KORDICEPS: GLJIVE KOJE INSEKTE PRETVARAJU U ZOMBIJE
-
Enciklopedijski rje?nik Bosanske Posavine
-
Klasifikacija oblika trovanja gljivama
Zlatna kovanica BP Tomislavu Luki?u
Prvi put u povijesti moderne Hrvatske u Slavoniji je uru?ena jedna upanijska nagrada za iznimna ostvarenja u popularizaciji i istraivanju gljiva i zatiti okolia. Dobitnik Kovanice od zlata je urednik ove stranice Tomislav Luki?
Svojim zalaganje i radom na podru?ju istraivanja gljiva dao je veliki doprinos znanosti. Gotovo trideset godina se intenzivno bavi istraivanjem i prou?avanjem ovog ?udesnog svijeta. Organizirao je vie izlobi gljiva, dana gljiva i brojna predavanja o gljivama u regiji.
Dao je doprinos u izradi Crvene liste zati?enih vrsta gljiva Hrvatske gdje su zahvaljuju?i nalazima GD Varganj Slavonski Brod kojem je on na ?elu ostvareni vrijedni rezultati na polju inventarizacije gljiva Brodsko posavske upanije, ali i cijele Slavonije.
Plod ovoga rada su dvije knjige koje je u nakladi Posavske Hrvatske Luki? izdao 2012. I 2013. godine.
U knjizi Toksikologija gljiva na inovativan na?in je objasnio problematiku trovanja gljivama unose?i najnovija znanstvena istraivanja iz cijelog svijeta. Ova knjiga se u stru?nim krugovima smatra velikim doprinosom smanjenju broja intoksikacija gljivama u Brodsko posavskoj upaniji, Hrvatskoj i regiji. Drugu knjigu koja je izala krajem 2013. godine Otrovi biljaka i gljiva Luki? je napisao sa dr. Mariom Crvenkom se smatra velikim znanstvenim doprinosom u problematiziranju kemijskih osnova toksina u biljkama i gljivama.
Uz ove dvije knjige Luki? redovito pie ?lanke i stru?ne rasprave za nekoliko ?asopisa koji se bave zatitom okolia i prirode. Povremeno objavljuje kolumne u Posavskoj Hrvatskoj, Ve?ernjem listu, Katoli?kom tjedniku, Fondeku, Ekoreviji, Sb plus portalu i drugim ?asopisima i portalima u Slavoniji i regiji. Internet portal svijet-gljiva.com je jedna od najstarijih stru?nih web stranica o gljivama koji Luki? ure?uje i odrava od 2002. godine. Na stranici se nalazi njegova enciklopedija gljiva sa 500 obra?enih vrsta to je najve?i broj gljiva autorski obra?enih na internetskim stranicama u zemljama bive Yu.
Uz ovo Luki? se bavi pisanjem razli?itih ?lanaka koji doprinose popularizaciji zatite okolia u regiji,a posebno u Slavoniji. Autor je brojnih projekata koji su dobili potpore razli?itih doma?ih i stranih institucija, a jedan od najuspjeniji je Pou?na staza Bara Dvorina na ?ijoj promociji je radio cijeli niz godina. Trenutno je angairan na ocjeni okolinih projekata koncerna HeidelbergCement.
Uz sve ovo Luki? godinama djeluje kroz nekoliko udruga na promociji zatite prirode i okolia. Idejni utemeljitelj i jedan od osniva?a Visoke Vinske Akademije koja je dala kroz desetak godina zna?ajan doprinos promociji vinara i vinogradara nae upanije i podizanju kulture konzumiranja vina.
Najnoviji projekt Tomislava Luki?a je Galerija Goll u Slavonskom Brodu koja je u samo tri godine ostavila vrlo zna?ajan trag u kulturnom ivotu Brodsko posavske upanije. U vrlo kratkom roku Luki? je organizirao 25. izlobi istaknutih doma?ih i stranih likovnih umjetnika. Galerija Goll je prepoznata u Slavoniji, Hrvatskoj i regiji kao mjesto koje prua mogu?nost likovnog doivljaja iznimnog kvaliteta.
Sve?anom sjednicom upanijske skuptine u utorak u dvorani brodske Glazbene kole proslavljena je 21.obljetnica osnutka Brodsko-posavske upanije, Dan upanije. Sve?anom ?inu nazo?ili su brojni gosti i uzvanici, me?u kojima ministar... Više...
Budi prvi i komentiraj! 17 Tra 2014 Klikova:10674
Ljetni tartuf Tuber aestivum u Bosni Her…
?lanak objavljen u ?asopisu Fondeko 37/2013 Tomislav Luki? Mario Zunga Tihomir Radovac UVOD Tartufe su poznavali stari Egip?ani, Ciceron ih je smatrao istinskom djecom Zemlje, u svojim djelima ih spominje Teofrastu 4. stolje?u prije Krista,... Više...
Budi prvi i komentiraj! 18 Pro 2013 Klikova:14900
Neoliti?ki ?ovjek i gljive
Pie:Tomislav Luki? Tekst objavljen u ?asopisu Fondeko svijet br.37/2013 Više...
Budi prvi i komentiraj! 17 Pro 2013 Klikova:13818
Migalovci-izgubljeno pa vra?eno
Unatrag ?etrdeset godina umarstvo Hrvatske je poduzelo cijeli niz eksperimentalnih radnji koje su bile usmjerene prema pove?anju proizvodnje drvne mase. Napravljeno je na desetke ploha koje su zasa?ene dokazano brzo rastu?im vrstama drve?a koje bi proizvele ve?i volumen drvne mase. umarska struka je odabrala nekoliko stranih (alotohni) vrsta, sve u svrhu osiguranja koli?ina drveta za potrebe prvenstveno drvne industrije. Za svrhu eksperimentiranja sa stranim vrstama i u Posavini je odabrano nekoliko lokacija na kojima je doma?a vrsta hrast lunjak, jasen i grab. Ove vrste drve?a nisu prirastom zadovoljavale tadanje zahtjeve koji su dolazili iz drvne industriju, pa se posegnulo za vrstama drveta koje dolaze iz Sjeverne Amerike i to naj?e?e za duglazijom (Pseudotsuga menziesi ) ikanadskom topolom(Populus canadensis). Po ovom obrascu u neposrednoj blizini Slavonskog Broda na lokaciji Migalovci zasa?ena je eksperimentalna ploha ameri?ke crnogori?ne vrste drveta duglazija. Nita ne bi bilo upitno da se ne radi o mo?varnom terenu i jednoj od najboljih i najkvalitenijih povrina na kojima uspijeva u sastojini hrast lunjak(Quercus robur) koji postie iznimne dimenzije, a sama drvna masa poseban kvalitet. Danas se u Migalovcima nalazi na tisu?e prekrasnih stabala hrasta lunjaka u sastojini sa poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia) i grabom (Carpinus betulus), ali i sa brojnim stablima divlje trenje (Prunus avium), to ovom arealu od 2.000 ha daje posebnu vrijednost.
Kada nam je voljom drugih u goste dola ameri?ka dendroloka vrsta priroda se pobrinula da u svoje naru?je primi stranca koji tu ne pripada. Kroz svoja mikoloka istraivanja koja u Brodsko posavskoj upaniji provodim ve? desetlje?ima ova uma duglazije je bila vrlo interesantna jer je tlo ispod stabala imalo sasvim druga?ija svojstva koja su bila vrlo pogodna za rast i vegetaciju gljiva. Ispod gustih kroanja crnogorice vlaga se u zraku zadravala mnogo due nego kod bjelogori?nih sastojina, a temperatura je bila idealna za rast gljiva. Obi?avao sam re?i da je tlo ispod eksperimentalne plohe Migalovci kompletno splet micelija mnogo vrsta gljiva. Kroz brojna istraivanja samo na povrini pod duglazijom smo identificirali i inventirali preko stotinu vrsta gljiva. Unatrag nekoliko godina postalo je vidljivo kako ovaj eksperiment nema izgleda jer se dio stabala po?eo suiti. umari su uklonili stabla koja nisu pokazivala znakove daljnje vegetacije, me?utim proces odumiranja nije prestao. Kako redovito posje?ujem ovu umu u prolje?e je bilo razvidno kako je nestanak moga mikolokog stanita uznapredovao, da bih ovih dana doivio kona?nu potvrdu. Sva stabla na plohi su se osuila, a tlo je preuzela biljna vegetacija. Uz sve ovo jelenska divlja? i svinje su doslovce preorali plohu, tako da je i micelij bez obzira na gubitak drvnih vrsta teko ote?en. Dakle, evidentno smo izgubili jedno specifi?no mikoloko stanite koje je nastalo djelovanjem ?ovjeka. U jednom momentu priroda je stranca primila u svoj zagrljaj da bi mu poslije ?etrdeset godina priop?ila kako tu uop?e ne pripada. U razgovoru sa menadmentom Hrvatskih uma re?eno je kako ide zavrna sje?a stabala duglazije sa plohe, te ustaljenim postupkom sadnja doma?ih vrsta: hrasta, graba i jasena.Povratak na autotone dendroloke vrste za nas gljivare i mikologe zna?i povratak karakteristi?nih mikolokih vrsta koje se u mikorizi naj?e?e pojavljuju na ovakvim posavskim eko sistemima.
Danas ovaj eksperiment sa prirodom i umom daje jednu vrlo runu sliku. Sva stabla duglazije imaju sme?e utu boju dok je zelena samo amorfa (Amorpha fruticosa) koja je tako?er ameri?ka grmolika invazivna vrsta. I amorfu smo donijeli kako bi u?vrstili eljezni?ke nasipe sredinom devetnaestog stolje?a. Danas se toliko proirila da umarima stvara ogromne probleme. Samo podatak da je oko 30% umskih i poljoprivrednih povrina Parka prirode Lonjsko polje nastanjeno amorfom pokazuje veli?inu in ozbiljnost problema stranih vrsta.
Migalovci su velika plu?a grada. umska povrinaod 2000 ha je izniman izvor kisika, stanite mnogih biljnih vrsta i podru?je koje nastanjuje brojna divlja?. Prekrasna dinovska stabla hrasta lunjaka i divlje trenje mogu biti pokazna generacijama koje dolaze. Moramo ih njegovati i ?uvati do kraja njihova ivotna vijeka. Ovo visoko vrijedno podru?je je u nekim projekcijama trebalo postati i zanimljiva turisti?ka destinacija iz koje bi proizaao poneki turisti?ki proizvod, a po meni ima sve osobine zaobrazovanje mladih umara. Ispred same ume nalazi se sportsko rekreacijski centar Migalovci koji ve? godinama nije u funkciji. Izletite je odavno zaboravljeno, bazeni ne rade, nikada nije napravljena pou?na staza, lovni i ribolovni turizam nikada nisu komercijalizirani.
Jesmo li zaista toliko bogati kada se tako lako odri?emo ovoga neiskoritenog blaga?
Pie:Tomislav Luki? Unatrag ?etrdeset godina umarstvo Hrvatske je poduzelo cijeli niz eksperimentalnih radnji koje su bile usmjerene prema pove?anju proizvodnje drvne mase. Napravljeno je na desetke ploha koje su zasa?ene dokazano... Više...
Budi prvi i komentiraj! 06 Lis 2013 Klikova:12360
Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiv…
Sinonimi:
Agaricus auratus Paulet, Trait sur les Champignons Comestibles (Paris) 2: 137 (1793)
Agaricus equestris L., Sp. pl. 2: 1173 (1753)
Agaricus flavovirens Pers., in Hoffmann, Naturgetr. Abbild. Beschr. Schwmme (Prague) 3: tab. 24 (1793)
Gyrophila equestris (L.) Qul., Enchir. fung. (Paris): 10 (1886)
Gyrophila equestris var. aurata Qul., Enchir. fung. (Paris): 10 (1886)
Melanoleuca equestris (L.) Murrill, N. Amer. Fl. (New York) 10(1): 24 (1914)
Tricholoma auratum Gillet, Hymnomyctes (Alenon): 92 (1874) [1878]
Tricholoma flavovirens S. Lundell, in Lundell & Nannfeldt, Fungi Exsiccati Suecici 23-24: no. 1102 (1942) (Indeks fungorum)
Tricholoma equestre (Foto:dr.Tkal?ec,dr.Mei?)
Klasifikacija: Fungi, Basidiomycota, Agaricomycoina, Agaricomycetes, Agaricomyceidae, Agaricales, Tricholomataceae, Tricholoma
Klobuk: promjera je 60 - 120 mm; kod mladih gljiva je zvonolik, sa podvijenim rubom; poslije je spljoten, ?esto s niskom grbicom u sredini; rub klobuka je ponekad valovit, za vlanog vremena je sluzav, sjajan; razli?itih je nijansi izme?u ute-zelene i sme?e-maslinaste boje; na tjemenu je prekriven sitnim crveno-sme?im ljuskama; gladak je, prili?no mesnat; koica se lagano guli; na povrini se pojavljuju vrlo tipi?ne sme?e-crvenkaste ?ehice.
Trusite /listi?i: gusi i iroki; uz stru?ak su slobodni ili prirasli sa zubcem; imaju valoviti slobodni rub sumporasto-ute boje.
Stru?ak: 50 - 70 (100) x 10 - 20 m; ?vrst je i lei duboko u zemlji; pri dnu je zadebljao; gladak je ili sitno uzduno vlaknasto Ijuskav, ut s maslinastom ili sme?om nijansom i pun.
Meso: bjelkasto je, ispod povrine uto, njeno i krhko; ugodnog je blagog okusa; miris je na brano; kuhanjem pozeleni.
Spore: iroko su elipti?ne, glatke i staklasto prozirne, veli?ine 5,8 - 8,5 x 4,1 - 5,5 m.
Spore Trcholoma equestre (Breitenbach, Kranzlin 1991).
Kemijske reakcije: koica (kora) stru?ka u dodiru s KOH kalijevom luinom trenuta?no pocrveni.
Ekologija: ektomikorizna gljiva, raste u jesen, u Europi, Sjevernoj Americi, Aziji i Sjevernoj Africi, u manjim razbacanim skupinama na kiselim i pjeskovitim tlima ili pojedina?no, ispod borova Pinus sylvestris), ali se moe prona?i i ispod drugog crnogori?nog i bjelogori?nog drve?a (Luki? 2012).
Rasprava
Discussion
Prvi slu?aj intoksikacije koja upu?uje na Tricholoma equestre zabiljeen je 1992. godine u Francuskoj. Kod dvanaest pacijenata zabiljeena je rabdomioliza.[1] Sedam ena (starosna dob 22. do 60. godina) i pet mukaraca (starosna dob 24. do 61. godina) su hospitalizirani izme?u 1992. i 2000. godine s tekom rabdomiolizom otprilike tjedan dana nakon to su pojeli samonikle gljive. Svih 12 pacijenata su konzumirali najmanje tri uzastopna obroka koja su uklju?ivala T. equestre. Niti jedan pacijent nije imao niti naveo neke druge razloge koji su mogli dovesti do pojave ovakvih simptoma. Svi pacijenti su imali vrlo sli?ne simptome: umor i slabost mii?a pra?enu mialgijom i to u nogama, a pojavili su se 24 72 sata poslije obroka koji je sadravao gljive. Slabost se pogorala u razdoblju od tri do ?etiri dana, a pra?ena je uko?eno?u nogu, crvenilom u licu, pojavom tamnog urina, blagom mu?ninom bez povra?anja i obilnim znojenjem. (Bedry i sur.2001).
Svi pacijenti su hospitalizirani i imali su znakove teke rabdomiolize s maksimalnim serumskim razinama CPK[2] od 22 067 i.j./L kod ena (n=7) i 34786 i.j./L kod mukaraca (n=5). Elektromiografija je pokazala ozljede mii?a bez ozljeda perifernih ivaca, a biopsije mii?a kvadricepsa su pokazivale stalna mii?na ote?enja. Troje pacijenata u Francuskoj je umrlo, usprkos intenzivnom lije?enju koje je uklju?ivalo veno-vensku hemofiltraciju, nakon to su razvili teku hipertermiju (do 42C), dispneju u mirovanju, akutni miokarditis i proirenje QRS kompleksa bez teke acidoze. Na obdukcijskim su ispitivanjima prona?ena ote?enja miokarda sli?na ote?enjima popre?no-prugaste muskulature kod 1 pacijenta i ote?enja bubrega kod 1 pacijenta, ali nisu na?ena ote?enja jetre. Kod devetoro preivjelih pacijenata su se nalazi CPK normalizirali unutar 2 tjedna, ali je mii?na slabost perzistirala jo nekoliko tjedana (Diaz 2005). Gotovo identi?ni simptomi su zabiljeeni u intoksikaciji u Poljskoj gdje su majka i sin konzumirali devet obroka za redom. Klini?ka slika je bila vrlo sli?na onoj iz slu?ajeva u Francuskoj (Chodorowski , Waldman , Sein Anand 2002). Slijede?e godine se pojavljuje i tre?i slu?aj intoksikacije ovoga puta djeteta koji zavrava bez smrtne posljedice (Chodorowski, Sein Anand, Grass 2003). U radu iz 2009. god. Sein Anand i sur. analiziraju ?etiri slu?aja rabdomiolize u Poljskoj izme?u 2002. god. i 2008. god. uzrokovane T. equestre te potvr?uje istraivanja Bedry u 25% smrtnosti.
Pojava odgo?ene rabdomiolize poslije ingestije gljiva Russula subnigricans pra?eno akutnom renalnom insuficijencijom kod intoksiciranih devet pacijenata je tako?er prijavljena u Tajvanu (Lee i sur. 2001) te u Japanu (Takahashi i sur. 1993).
Kemizam promjena koje evidentno uzrokuje aktivna supstanca iz gljive T. equestre i R.subnigricans nije otkriven. Pretpostavka je kako T. equestre producira miotoksin koji poslije ponovljnih ingestija izaziva rabdomializu.(Carlson-Striber, Persson 2003)
Poslije evidentiranih slu?ajeva intoksikacije i zabiljeenih metabolitskih promjena ljudskog organizma istraiva?i nastavljaju rad na mievima. Uspijevaju dokazati poviene razine CPK i sli?nu mii?nu slabost i miopatske lezije kod mieva koji su primali ekvivalentne doze ekstrakta T. equestre. (Bedry i sur. 2001), (Chodorowski i sur. 2004), (Nieminena, Krjb, Mustonena 2009). Kao i ve?ina samoniklih gljiva koje vegetiraju u mikorizi i T. equestre pokazuje visoki stupanj apsorbcije ive Hg iz tla, pa u?estala konzumiranja gljiva mogu doprinijeti i pove?anju koncentracije toksi?nih metala u ljudskom tijelu to moe uzrokovati razli?ite poreme?aje u metabolizmu. Niti jedno od mjesta u Poljskoj sa kojih su uzeti uzorci nije bilo izloeno kontaminaciji ivom. (Chodorowski, Sein Anand , Grass 2003) (Ma?kiewicz, Falandysz 2012). T. equestre pokazuje i visok stupanj akumulacije radioaktivnog cezija Cs-137 u gljivama koje su prikupljene u Poljskoj i Slova?koj. Razina CS-137 je dva puta ve?a u klobuku gljive u odnosu na koli?inu koja se nalazi u tlu. T. equestre hiper akumulira polutante Cs-137 te kao takva predstavlja vaan bio indikator zaga?enja.(Bazala i sur. 2005)
Slu?aj trovanja gljivom T. equestre kod dvanaestero ljudi u Francuskoj je poseban zbog:
a) visoke stope smrtnosi od 25%,
b) pojave jedinstvenog nastupa miotoksi?nosti pra?enog rabdomiolizom
bez povra?anja, teke GI toksi?nosti ili hepatorenalnog zatajenja i
c) uklju?ivanja popularnih, jestivih gljiva koje su postale visoko toksi?ne
nakon kuhanja i ponavljanih konzumacija
Svjesni ovih istraivanja, ve?ina Europskih zemalja upozorava svoje sakuplja?e gljiva dravnim Notama na potencijalnu opasnost koju nosi u?estalo konzumiranje gljive T. equestre. Agencija za hranu Francuske (Afssa-Saisine N2002-SA-0285) svojom uredbom iz 2003. upozorava na toksikoloku opasnost konzumacije gljiva T. equestre, a trajno je zabranila distribuciju i prodaju 2005. godine 2005 (Decret no 2005-1184).
U toksikoloku literaturu se uvodi novi sindrom intoksikacije (Diaz 2005), (Barceloux D. G. 2008), (Saviuc, Danel 2006) dok autori novijih gljivarskih i mikolokih knjiga prihva?aju znanstvenu spoznaju (Boccardo F., Traverso M., Vizzini A., Zoi M. 2008), (Davidovi?, M., 2006), (Flik M.2010), (Kuo & Methven 2010) (Uzelac 2009) i mnogi drugi ovdje ne navedeni, dok postoje i drugi, poznati autori koji jednostavno zanemaruju gore navedene ?injenice.
Zaklju?ak
Conclusion
Prakti?na vanost determiniranja upotrebljivosti samoniklih gljiva je od iznimnog zna?aja za zdravlje ljudi. Poto su znanstveni uzorci intoksiciranih osoba mali i nedostupni znanosti zbog razli?itih razloga, znanstvena istraivanja provedena u Francuskoj i Poljskoj na Tricholoma equestre se smatraju velikim doprinosom toksikologiji, mikologiji i gljivarenju u Europi.
Tricholoma equestre izaziva rabdimiolizu ako se konzumira nekoliko dana za redom. Velika koncentracija pojedinih supstanci akumuliranih u gljivama nepovoljno utje?e na metabolizam ?ovjeka, a u 25% navedenih primjera tragi?na posljedica je bila smrt. Tricholoma equestre pokazuje sposobnost apsorbcije tekih metala i radioaktivnog Cs-137 te je vaan bioindikator.
Zelenkasta vitezovka Tricholoma equestre se ?esto pojavljuje u zemljama jugoisto?ne Europe, ali na ovom podru?ju nije zabiljeen niti jedan medicinski slu?aj intoksikacije ovom gljivom. Iz izvje?a gljivarskih drutava iz Hrvatske gljiva se povremeno konzumira ali nikada u opetovanim koli?inama (vie obroka uzostopno). U Bosni i Hercegovini nije popularna kao jestiva gljiva. Tricholoma equestre je toksi?na gljiva i kao takvu je treba tretirati u gljivarskoj literaturi.
Literatura:
Literature:
- Afssa Saisine no 2002-SA-0285. Avis de lAgence francaise de securite sanitaire des aliments relatif a une demande devaluation en terme de sante publique du risque eventuel liea la consommation de Tricholome equestre.
- Anand, J.S., Chwaluk, P., Sut, M.(2009): Acute poisoning with Tricholoma equestre.Przegl Lek. 66(6):339-40.
- Anand, J.S., Chwaluk, P. (2010): Acute intoxication with Tricholoma equestre--clinical course. Przegl Lek. 67(8):617-8.
- Barceloux D.,G. (2008): Medical toxicology of natural substances: foods, fungi, medicinal herbs, plants, and venomous animals, John Wiley and Sons Inc, Canada
- Bazala, M.A., Bystrzejewska-Piotrowska, G. , Cipakova, A. (2005) Bioaccumulation of Cs-137 in wild mushrooms collected in Poland and Slovakia, Nukleonika, 50:S15-S18
- Bedry, R., Baudrimont, I., Deffieux, G., i drugi. (2001): "Wild-mushroom intoxication as a cause of rhabdomyolysis". N. Engl. J. Med. 345 (11): 798802
- Beug, M.W.(2009): Worldwide Mushroom Poisoning, Diagnosis and Treatment:
- Breitenbach, J., Kranzlin, F.,1995. Fungi of Switzerland, Vol. 4, Mycological society, Lucern
- Comments on Some of the Recent Research, Fungi,Volume 2:3 2009.
- Boccardo F., Traverso M., Vizzini A., Zotti M. (2008):Funghi d'Italia, Zanichelli, Bologna
- Decret no2005-1184 du 19 septembre 2005 portant interdiction deplusieurs especes sous especes ou varietes de champignons. Le Journal Of?ciel de la Republique Francaise 0220 le 21 septembre
- Karlson-Stiber C, Persson H.(2003)Cytotoxic fungi-an overview. Toxicon. 42(4):339-49.
- Chodorowski, Z. , Waldman, W. , Sein Anand, J. (2002): Acute poisoning with Tricholoma equestre, Department of Internal Medicine and Toxicology, Przegl Lek. 2002;59(4-5):386-7. Medical University of Gda?sk
- Chodorowski, Z., Anand, J.S., Grass, M. (2003): Acute poisoning with Tricholoma equestre of five-year old child. Przegl Lek 60:309310,
- Davidovi?, M., (2006):Gljive blago naih krajeva, Metaphysica, Beograd
- Deng, H., Yao, Y.J. (2005): Tricholoma equestre, the correct name for T. flavovirens (Agaricales). Mycotaxon. 94:325-9.
- Diaz, J. H. (2005): Syndromic diagnosis and management of confirmed mushroom poisonings". Critical Care Medicine 33 (2): 42736
- Flik, M.(2010):Koja je ovo gljiva, Marso Novi Beograd
- Horn U. Prasa D. Roth C. Hentschel H. (2005): Acute poisoning with Tricholoma equestre as consequence of simvastatin-mushroom interaction ,poison Information centre Erfurt, Rudolf Virchow Hospital,Glaauchau, Germany. Case report PIC Erfurt 13799
- Kuo,M., Methven,A.(2010): 100 Cool Mushrooms (First Edition) University of Michigan Press
- Moukha,S.,Ferandon, C., Beroard, E., Guinberteau,J., Castandet,B., Callac, P., Creppy,E.,Barroso,G., (2013):A molecular contribution to the assessment of the Tricholoma equestre species complex Fungal Biology,117(2): 145155
- Nieminen,P., Kirsi,M., Mustonen,A.M.(2006): Suspected Myotoxicity of Edible Wild Mushrooms, Exp Biol Med (Maywood). 231(2):221-8.
- Lukic,T.(2012):Toksikologija gljiva,Posavska Hrvatska, Slavonski Brod
- Lee, P-T., Wu, M-L., Tsai,W-J.,Ger, J.,Deng,J-F., Chung H-C. (2001): Rhabdomyolysis: An unusual feature with mushroom poisoning, National Kidney Foundation, Inc. Published by Elsevier Inc, Volume 38, Issue 4, 1-5.
- Nieminen,P., Krj,V., Mustonen,A-M.(2008): Indications of hepatic and cardiac toxicity caused by subchronic Tricholoma flavovirens consumption,Food and Chemical Toxicology,Volume 46, Issue 2, , Pages 781786
- Ma?kiewicz, D., Falandysz,J. (2012): Total Mercury in Yellow Knights (Tricholoma equestre) Mushrooms and Beneath Soils, Bull Environ Contam Toxicol 89:755758
- Saviuc, P., Danel, V. (2006): New syndromes in mushroom poisoning. Toxicol Rev 2006; 25:199209.
- Petkovi?-Ramada,D., Barii?, N.(2010): Dijagnostika i terapija neuromuskularnih bolesti: neuromuskularne bolesti- novosti u dijagnostici i terapiji, Medicinska naklada Zagreb
- Riva, A. (1988): Fungi Europaei, Tricholoma (Fr.) Staude, Saronno
- Takahashi, A., Agatsuma, T., Ohta, T., Nunozawa, T., Endo, T., Nozoe, S.(1993): Russuphelins B, C, D, E and F, new cytotoxic substances from the mushroom Russula subnigricans Hongo. Chem Pharm Bull 41:17261729,
- Uzelac.B.,(2009) Gljive Srbije i Zapadnog Balkana,BGV Logik, Beograd
- Wigniewski, M. (2008): Badanie toksycznego dzialania gaski zielonki (Tricholoma equestre) na miesnie poprzecznie pr?zkowane myszy, Rozprawa doktorska, Gdansk
http://www.speciesfungorum.org/Names/SynSpecies.asp?RecordID=176119
http://www.mycobank.org/BioloMICS.aspx?Table=Mycobank&Rec=123111&Fields=All
Pregled
Sakupljanje samoniklih plodova i gljiva iz naih uma i njihova upotreba za potrebe ?ovjeka datira iz neolitskog vremena. Ova djelatnost nosi sa sobom i veliku opasnost u konzumiranju jer dio tih plodova producira za ?ovjeka toksi?ne metabolite pa su slu?ajevi intoksikacije gljivama ?esti. Istraivanja toksi?nosti pojedinih vrsta su vrlo zahtjevna jer je teko prona?i eksperimentalne uzorke pa je svako znanstveno istraivanje koje donosi rezultat o statusu dragocjeno. Izme?u 1992.i 2000. godine u Francuskoj je utvr?eno 12 slu?ajeva intoksikacije gljivama koji se neupitno dovode u vezu sa Tricholoma equestre , a tijekom prvog desetlje?a 21. stolje?a jo 4 slu?aja u Poljskoj. Novi sindrom je nazvan odgo?ena miotoksi?nost s naknadnom rabdiomiolizom u kojem se prvi simptomi pojavljuju jedan do tri dana poslije konzumacije gljiva a smrtna posljedica je 25%. Definiranje upotrebljivosti i toksi?nosti gljive Tricholoma equestre na primjeru slu?ajeva intoksikacija iz Francuske i Poljske od iznimne su vanosti za gljivarska, mikoloka i medicinska istraivanja. Uz nova taksonomska istraivanja ustanovljena molekularnom sekvencijom ?ine zna?ajan doprinos u smanjenju broja intoksiciranih u populaciji osoba koje se bave prikupljanjem gljiva.
Summary
Picking wild fruit and mushrooms in our woods and using them for the human needs date from neolithic. This activity brings about a great danger of consumption since some of these fruits and mushrooms cause toxic metabolic activities in people and therefore the cases of intoxication are frequent.The research of toxicity of certain species is very demanding since it is difficult to find experimental sample,so any scientific research that produces the result about the status is valuable.Between 1992-2000 in France,12 cases of mushroom intoxication were reported,which are undoubtedly connected with Tricholoma equestre , and during the first decade of the 21st century four more cases in Poland. The new syndrome has been called delayed myotoxicity with subsequent rhabdomyolysis, in which first symptoms appear one to three days after mushroom consumption and death consequence is 25%. Defining the usefulness and toxicity of Tricholoma equestre mushroom based on the cases of intoxication in France and Poland is of great importance for mushroom, mycology and medical research.
Together with new taxonomy that was found out with molecular sequence, they contribute to the decrease in the number of intoxicated people among those who pick mushrooms.
At the request of sending the full text in English for free.
e-mail: svijet.gljiva1 @ gmail.com
[1] Rabdomioliza je sindrom uzrokovan ote?enjem membrane mii?ne stanice i izlijevanjem sadraja stanice u me?ustani?ni prostor i plazmu (Petkovi?-Ramada, Barii?, 2010)
[2] patoloke aktivnosti k" alt="Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiva naih uma" style="width:230px;height:160px;margin:3px 5px 3px 5px;" />
Luki?, T., Balen,I. (2013) Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiva naih uma. "Nae ume" br. 29-30 str. 28-33. Tomislav Luki? Ivan Balen Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiva naih uma Tricholoma equestre-deadly poisonous mushrooms of our forests Abstract In the... Više...
Budi prvi i komentiraj! 28 Kol 2013 Klikova:34206
Gljive kao indikator zaga?enja
Pojedine vrste gljiva tijekom vegetacije lako apsorbiraju supstance iz okolia koje su ve? poznate kao toksi?ne npr. teki metali, pesticidi, herbicidi, insekticidi i radionuklidi.Gljive imaju selektivnu sposobnost akumuliranja elementa kao... Više...
Budi prvi i komentiraj! 05 Svi 2013 Klikova:11069
Clitocybe amoenolens-nova otrovna gljiva
Ve? nekoliko desetlje?a lista poznatih otrovnih gljiva stalno raste, kao rezultat slu?ajeva trovanja do kojih je dolo ponekad zbog konfuzije i neznanja, a ponekad zbog pokuaja konzumiranja vrsta koje su... Više...
Budi prvi i komentiraj! 03 Tra 2013 Klikova:11420
Aflatoksini
Gljive u svojoj osnovnoj funkciji lu?e primarne i sekundarne metabolite. Primarni metaboliti su vrlo razli?iti i sloeni kemijski spojevi (aminokiseline, ve?ina ugljikohidrata, lipidi) koji su neophodni za rast... Više...
Budi prvi i komentiraj! 17 Ožu 2013 Klikova:5797
Najstariji fosil gljiva Prototaxites
Foto:www.news.uchicago.edu
Rod Prototaxites opisuje zemaljske organizme koji su otkriveni kao fosili a datiraju iz vremena kasnog silura i ranog devona (420 - 350 milijuna godina prije Krista) . Prototaxites je fosilna forma vrlo sli?na trupcu drveta promjera oko 1 metra a visine do gotovo 8 metara koja je sastavljena od isprepletenih cijevi promjera samo 50 mikrometara. Prvi ovakav fosil prona?en je je 1843. godine, a opisao ge je John William Dawson 14 godina poslije kao crnogori?no drvo. Ubrzo je ova hipoteza bila ugroena, ali je originalno ime Prototaxites ostalo. Vie od 150 godina trajale su razli?ite rasprave i tuma?enja zagonetnog nalaza, a fosili su s vremenom pronalaeni diljem svijeta. Najvie primjeraka prona?eno je u Kanadi i Saudijskoj Arabiji. Fosil je ostao velika enigma sve do po?etka 21. stolje?a.
Foto:news.chicago.edu
Znanstvenik Francis Hueber sa Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Washingtonu 2001. godine aktualizira teoriju iz 1911. , a koja ima najvie uporita u novijim znanstvenim istraivanjima. Tvrdi na temelju morfolokih podataka sa fosila da je Prototaxites gljiva za dananje spoznaje ogromnih dimenzija koja je izumrla oko 350 milijuna godina prije Krista. Ideja je do?ekana sa velikom nevjericom i skepticizmom. Velika potvrda ove teorije dogodila se 2007. godine kada su znanstvenici sa Sveu?ilita u Chicagu i Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Washingtonu, DC, pronali nove dokaze i kona?no rijeili tajanstveni identitet onoga to je jedan od naj?udnijih organizama koji su ikada ivjeli na naem planetu. Kevin C. Boyce sa suradnicima su na osnovu analize izotopa ugljika C-12 i C-13 te analize o unutarnjoj strukturi organizma dali dokaze kako se radi o gljivi. Naime u vrijeme 420 350 milijuna godina zemlju su nastanjivale biljke koje su svoju strukturu tvorile procesom fotosinteze koriste?i uglji?ni dioksid iz atmosfere u to?no poznatim omjerima izotopa ugljika C-12 i C-13. Omjer ovih izotopa kod fosila Prototaxites nije identi?an a isklju?eno je odstupanje zbog utjecaja geolokih procesa. Ovaj nalaz u stvari zna?i da je gljiva Prototaxites koristila kao hranu gotove proizvode nastale fotosintezom iz tadanjih biljaka i paprati kao to to ?ine i dananje gljive zaklju?ili su Boyce, Hotton i njihove kolege 2007. godine.
Pie:Tomislav Luki?
Foto:www.news.uchicago.edu Rod Prototaxites opisuje zemaljske organizme koji su otkriveni kao fosili a datiraju iz vremena kasnog silura i ranog devona (420 - 350 milijuna godina prije Krista) . Prototaxites je fosilna... Više...
Budi prvi i komentiraj! 11 Ožu 2013 Klikova:10849
TROVANJE GLJIVAMA NAA ISKUSTVA
Dr.Ivan Balen, dr. Zoran Peruinovi? U radu su prikazani rezultati petogodinjeg lije?enja kod bolesnika otrovanih gljivama. Ukupno je lije?eno 35 bolesnika. Naj?e?i uzrok trovanja bila je zavodnica (Omphalotus olcarius) kod 14... Više...
Budi prvi i komentiraj! 19 Stu 2003 Klikova:15979
OTROVNE GLJIVE
Naj?e?a trovanja gljivama u Slavoniji se doga?aju me?u ljudima koji sami beru gljive ali ih nisu dovoljno dobro prou?ili ili traili stru?ni savjet. U gotovo svim slu?ajevima otruju se pojedinci... Više...
Budi prvi i komentiraj! 02 Pro 2001 Klikova:10728
MEDICINSKI I PREHRAMBENI ZNA?AJ GLJIVA
MEDICINSKI I PREHRAMBENI ZNA?AJ GLJIVA Shii-take i Ganoderma lucidum U SPRE?AVANJU SR?ANOG INFARKTA I MODANOG UDARAMiroslav Cuculi?, Vasilj ?aplinski, Ivan Buturac, Ivan Brozi?evi? Više...
Budi prvi i komentiraj! 07 Velj 2001 Klikova:8102