Migalovci-izgubljeno pa vra?eno

Unatrag ?etrdeset godina �umarstvo Hrvatske je poduzelo cijeli niz eksperimentalnih radnji koje su bile usmjerene prema pove?anju proizvodnje drvne mase. Napravljeno je na desetke ploha koje su zasa?ene dokazano brzo rastu?im vrstama drve?a koje bi proizvele ve?i volumen drvne mase. �umarska struka je odabrala� nekoliko stranih (alotohni) vrsta, sve u svrhu osiguranja koli?ina drveta za potrebe prvenstveno drvne industrije. Za svrhu eksperimentiranja sa stranim vrstama i u Posavini je odabrano nekoliko lokacija na kojima je doma?a vrsta hrast lu�njak, jasen i grab. Ove vrste drve?a nisu prirastom zadovoljavale tada�nje zahtjeve koji su dolazili iz drvne� industriju, pa se posegnulo za vrstama drveta koje dolaze� iz Sjeverne Amerike i to naj?e�?e za duglazijom �(Pseudotsuga menziesi ) ikanadskom topolom(Populus canadensis). Po ovom obrascu u neposrednoj blizini Slavonskog Broda na lokaciji Migalovci� �zasa?ena je eksperimentalna ploha ameri?ke crnogori?ne vrste drveta duglazija. �Ni�ta ne bi bilo upitno da se ne radi o mo?varnom terenu i �jednoj od najboljih i najkvalitenijih povr�ina na kojima uspijeva u sastojini �hrast lu�njak(Quercus robur)� koji posti�e iznimne� dimenzije, a sama drvna masa poseban kvalitet. Danas se u Migalovcima nalazi na tisu?e prekrasnih stabala� hrasta lu�njaka u sastojini sa poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia) i grabom (Carpinus betulus), ali i sa brojnim stablima divlje tre�nje (Prunus avium), �to ovom arealu od 2.000 ha daje posebnu vrijednost.

Kada nam je voljom drugih u goste do�la ameri?ka� dendrolo�ka vrsta priroda se pobrinula da u svoje naru?je primi stranca koji tu ne pripada. Kroz svoja mikolo�ka istra�ivanja koja u Brodsko posavskoj �upaniji provodim ve? desetlje?ima ova �uma duglazije je bila vrlo interesantna jer je tlo ispod stabala imalo sasvim druga?ija svojstva koja su bila vrlo pogodna za rast i vegetaciju gljiva. Ispod gustih kro�anja crnogorice� vlaga se u zraku zadr�avala mnogo du�e nego kod bjelogori?nih sastojina, a temperatura je bila idealna za rast gljiva. Obi?avao sam re?i da je tlo ispod eksperimentalne plohe Migalovci� kompletno splet micelija mnogo vrsta gljiva. Kroz brojna istra�ivanja samo na povr�ini pod duglazijom smo identificirali i inventirali preko stotinu vrsta gljiva. Unatrag nekoliko godina postalo je vidljivo kako ovaj eksperiment nema izgleda jer se dio stabala po?eo su�iti.� �umari su� uklonili stabla koja nisu pokazivala znakove daljnje vegetacije, me?utim proces odumiranja nije prestao. Kako redovito posje?ujem ovu �umu u prolje?e je bilo razvidno kako je nestanak moga mikolo�kog stani�ta uznapredovao, da bih ovih dana do�ivio kona?nu potvrdu. Sva stabla na plohi su se osu�ila, a tlo je preuzela biljna vegetacija. Uz sve ovo jelenska divlja? i svinje su doslovce preorali plohu, tako da je i micelij bez obzira na gubitak drvnih vrsta te�ko o�te?en. Dakle, evidentno smo izgubili jedno specifi?no mikolo�ko stani�te koje je nastalo djelovanjem ?ovjeka. U jednom momentu priroda je stranca primila u svoj zagrljaj� da bi mu poslije ?etrdeset godina priop?ila kako tu uop?e ne pripada. U razgovoru sa menad�mentom� Hrvatskih �uma re?eno je kako ide zavr�na �sje?a stabala duglazije sa plohe, te ustaljenim postupkom sadnja �doma?ih vrsta: hrasta, graba i� jasena.Povratak na autotone dendrolo�ke� vrste za nas gljivare i mikologe�� zna?i povratak �karakteristi?nih mikolo�kih vrsta koje se u mikorizi naj?e�?e pojavljuju na ovakvim posavskim eko sistemima.

Danas ovaj eksperiment sa prirodom i �umom daje jednu vrlo ru�nu sliku. Sva stabla duglazije imaju sme?e �utu boju dok� je zelena samo amorfa (Amorpha fruticosa) koja je tako?er ameri?ka grmolika� invazivna vrsta. I amorfu smo donijeli kako bi u?vrstili �eljezni?ke nasipe sredinom devetnaestog stolje?a. Danas� se toliko pro�irila da �umarima stvara ogromne probleme. Samo podatak da je oko 30% �umskih i poljoprivrednih povr�ina Parka prirode Lonjsko polje nastanjeno� amorfom� pokazuje veli?inu� in ozbiljnost problema stranih vrsta.

Migalovci su velika plu?a grada. �umska povr�inaod 2000 ha je izniman izvor kisika, stani�te mnogih� biljnih vrsta i podru?je koje nastanjuje brojna divlja?. Prekrasna d�inovska �stabla hrasta lu�njaka i divlje tre�nje mogu biti pokazna� generacijama koje dolaze.� Moramo ih �njegovati i ?uvati do kraja njihova �ivotna vijeka. Ovo visoko vrijedno podru?je je u nekim projekcijama trebalo postati i zanimljiva turisti?ka destinacija iz koje bi proiza�ao poneki turisti?ki proizvod, a po meni ima sve osobine zaobrazovanje mladih �umara. Ispred same �ume �nalazi se sportsko rekreacijski centar Migalovci koji ve? godinama nije u funkciji. Izleti�te je odavno zaboravljeno, bazeni ne rade, nikada nije napravljena� pou?na staza, lovni i ribolovni turizam nikada nisu komercijalizirani.

Jesmo li zaista toliko bogati kada se tako lako odri?emo �ovoga neiskori�tenog blaga?

� Pi�e:Tomislav Luki? Unatrag ?etrdeset godina �umarstvo Hrvatske je poduzelo cijeli niz eksperimentalnih radnji koje su bile usmjerene prema pove?anju proizvodnje drvne mase. Napravljeno je na desetke ploha koje su zasa?ene dokazano... Više...

Budi prvi i komentiraj! 06 Lis 2013 Klikova:12360

Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiv…

Sinonimi:
Agaricus auratus Paulet, Trait� sur les Champignons Comestibles (Paris) 2: 137 (1793)
Agaricus equestris L., Sp. pl. 2: 1173 (1753)
Agaricus flavovirens Pers., in Hoffmann, Naturgetr. Abbild. Beschr. Schw�mme (Prague) 3: tab. 24 (1793)
Gyrophila equestris (L.) Qu�l., Enchir. fung. (Paris): 10 (1886)
Gyrophila equestris var. aurata Qu�l., Enchir. fung. (Paris): 10 (1886)
Melanoleuca equestris (L.) Murrill, N. Amer. Fl. (New York) 10(1): 24 (1914)
Tricholoma auratum Gillet, Hym�nomyc�tes (Alen�on): 92 (1874) [1878]
Tricholoma flavovirens S. Lundell, in Lundell & Nannfeldt, Fungi Exsiccati Suecici 23-24: no. 1102 (1942) (Indeks fungorum)

�

Tricholoma equestre (Foto:dr.Tkal?ec,dr.Me�i?)

Klasifikacija:� Fungi, Basidiomycota, �Agaricomycoina, �Agaricomycetes, �Agaricomyceidae, ���������������Agaricales, �Tricholomataceae, �Tricholoma

�

Klobuk: promjera je 60 - 120 mm; kod mladih gljiva je zvonolik, sa podvijenim rubom; poslije je spljo�ten, ?esto s niskom grbicom u sredini; rub klobuka je ponekad valovit, za vla�nog vremena je sluzav, sjajan; razli?itih je nijansi izme?u �ute-zelene i sme?e-maslinaste boje; na tjemenu je prekriven sitnim crveno-sme?im ljuskama; gladak je, prili?no mesnat; ko�ica se lagano guli; na povr�ini se pojavljuju vrlo tipi?ne sme?e-crvenkaste ?ehice.

Trusi�te /listi?i:� gusi i �iroki; uz stru?ak su slobodni ili prirasli� sa zubcem; �imaju valoviti slobodni rub sumporasto-�ute boje.

Stru?ak: 50 - 70 (100) x 10 - 20 m; �?vrst je i le�i duboko u zemlji; �pri dnu je zadebljao; �gladak je ili sitno uzdu�no vlaknasto Ijuskav, ��ut s maslinastom ili sme?om nijansom i pun.

Meso: bjelkasto je, ispod povr�ine �uto, �nje�no i krhko; �ugodnog je blagog okusa; �miris je na bra�no; �kuhanjem pozeleni.

Spore: �iroko su elipti?ne, �glatke i staklasto prozirne, �veli?ine 5,8 - 8,5 x 4,1 - 5,5 �m.

�

�

Spore Trcholoma equestre (Breitenbach, Kranzlin 1991).

�

�

Kemijske reakcije: ko�ica (kora) stru?ka u dodiru s KOH kalijevom lu�inom �trenuta?no pocrveni.

�

Ekologija: ektomikorizna gljiva,� raste u jesen, u Europi, Sjevernoj Americi, Aziji i Sjevernoj Africi, u manjim razbacanim skupinama na kiselim i pjeskovitim tlima �ili �pojedina?no, ispod borova Pinus sylvestris), ali se mo�e prona?i i ispod drugog crnogori?nog i bjelogori?nog drve?a (Luki? 2012).

�

�

Rasprava

Discussion

�

Prvi slu?aj� intoksikacije koja upu?uje na Tricholoma equestre zabilje�en je 1992. godine u Francuskoj. Kod dvanaest pacijenata zabilje�ena je rabdomioliza.[1] Sedam �ena (starosna dob 22. do 60. godina) i pet mu�karaca (starosna dob 24. do 61. godina) su hospitalizirani izme?u 1992. i 2000. godine s te�kom rabdomiolizom� otprilike tjedan dana nakon �to su pojeli samonikle� gljive. Svih 12 pacijenata su konzumirali� najmanje tri uzastopna obroka� koja su uklju?ivala T. equestre. �Niti jedan pacijent nije imao� niti naveo neke druge razloge koji su mogli dovesti do pojave ovakvih simptoma. �Svi pacijenti su imali vrlo sli?ne simptome: umor i slabost mi�i?a pra?enu mialgijom i to u nogama, a pojavili su se 24 � 72 sata poslije obroka koji je sadr�avao gljive. �Slabost se pogor�ala u razdoblju od tri do ?etiri dana, a pra?ena je uko?eno�?u nogu, crvenilom u licu,� pojavom tamnog urina, blagom mu?ninom bez povra?anja i obilnim znojenjem. (Bedry i sur.2001).

�

Svi� pacijenti su hospitalizirani� i� imali� su� znakove� te�ke� rabdomiolize� s maksimalnim serumskim razinama CPK[2] od 22 067� i.j./L kod �ena� (n=7)� i 34786� i.j./L kod mu�karaca� (n=5). �Elektromiografija� je pokazala ozljede mi�i?a bez ozljeda perifernih �ivaca, a biopsije mi�i?a kvadricepsa su pokazivale stalna mi�i?na o�te?enja. Troje pacijenata u Francuskoj� je umrlo, usprkos� intenzivnom� lije?enju� koje� je� uklju?ivalo� veno-vensku� hemofiltraciju,� nakon� �to� su� razvili te�ku� hipertermiju� (do� 42�C),� dispneju� u mirovanju,� akutni miokarditis� i pro�irenje QRS kompleksa bez te�ke acidoze. Na obdukcijskim su ispitivanjima prona?ena o�te?enja miokarda sli?na o�te?enjima popre?no-prugaste muskulature kod 1 pacijenta� i o�te?enja bubrega kod 1 pacijenta, ali nisu na?ena o�te?enja jetre. Kod devetoro pre�ivjelih pacijenata su se nalazi �CPK normalizirali unutar 2 tjedna, ali je mi�i?na slabost perzistirala jo� nekoliko tjedana (Diaz 2005). �Gotovo identi?ni simptomi su zabilje�eni u intoksikaciji u Poljskoj gdje su majka i sin konzumirali devet obroka za redom.� Klini?ka slika je bila vrlo sli?na onoj� iz slu?ajeva u Francuskoj (Chodorowski , Waldman , Sein Anand 2002). Slijede?e godine se pojavljuje i� tre?i slu?aj intoksikacije ovoga puta djeteta koji zavr�ava bez smrtne posljedice (Chodorowski, �Sein Anand, Grass �2003).� U radu iz 2009. god.� Sein Anand i sur. analiziraju�� ?etiri slu?aja rabdomiolize u Poljskoj izme?u 2002. god. i 2008. god. uzrokovane T. equestre te potvr?uje istra�ivanja Bedry u 25% smrtnosti.

�

Pojava odgo?ene� rabdomiolize �poslije� ingestije gljiva Russula subnigricans pra?eno �akutnom� renalnom� insuficijencijom� kod intoksiciranih devet pacijenata� je tako?er prijavljena �u Tajvanu (Lee i sur. 2001) te u Japanu (Takahashi �i sur. 1993).

Kemizam promjena koje evidentno uzrokuje aktivna supstanca iz gljive T. equestre i R.subnigricans nije otkriven. Pretpostavka je kako T. equestre producira miotoksin koji poslije ponovljnih ingestija izaziva rabdomializu.(Carlson-Striber, Persson 2003)

�

Poslije evidentiranih slu?ajeva intoksikacije i zabilje�enih metabolitskih promjena ljudskog organizma� istra�iva?i nastavljaju rad na mi�evima.� Uspijevaju dokazati povi�ene razine CPK i sli?nu mi�i?nu slabost i miopatske lezije kod mi�eva koji su primali ekvivalentne doze ekstrakta T. equestre. (Bedry i sur. 2001), (Chodorowski i sur. 2004), (Nieminena, K�rj�b, Mustonena 2009). Kao i ve?ina samoniklih gljiva koje vegetiraju u mikorizi i T. equestre pokazuje visoki stupanj apsorbcije �ive Hg iz tla, pa u?estala konzumiranja gljiva mogu doprinijeti i pove?anju koncentracije toksi?nih metala u ljudskom tijelu �to mo�e uzrokovati razli?ite poreme?aje u metabolizmu. Niti jedno od mjesta u Poljskoj sa kojih su uzeti uzorci nije bilo izlo�eno kontaminaciji �ivom. (Chodorowski, Sein Anand , Grass 2003) (Ma?kiewicz, Falandysz 2012). T. equestre pokazuje i visok stupanj akumulacije radioaktivnog cezija Cs-137 u gljivama koje su prikupljene u Poljskoj i Slova?koj. Razina CS-137 je dva puta ve?a u klobuku gljive� u odnosu na koli?inu koja se nalazi u tlu. T. equestre hiper akumulira polutante Cs-137 te kao takva predstavlja va�an bio indikator zaga?enja.(Bazala i sur. 2005)

�

Slu?aj trovanja �gljivom T. equestre �kod dvanaestero ljudi u Francuskoj �je poseban zbog:

a)� visoke stope smrtnosi od 25%,

b)� pojave jedinstvenog nastupa miotoksi?nosti pra?enog rabdomiolizom

bez povra?anja, te�ke GI toksi?nosti ili hepatorenalnog zatajenja i

c)� uklju?ivanja popularnih, jestivih gljiva koje su postale visoko toksi?ne

nakon kuhanja i ponavljanih konzumacija

�

Svjesni ovih istra�ivanja,� ve?ina Europskih zemalja upozorava svoje sakuplja?e gljiva dr�avnim� Notama na potencijalnu opasnost koju nosi u?estalo konzumiranje gljive T. equestre. Agencija za hranu Francuske (Afssa-Saisine N2002-SA-0285) svojom uredbom iz 2003. upozorava na toksikolo�ku opasnost konzumacije gljiva T. equestre, a trajno je zabranila distribuciju i prodaju 2005. godine 2005 (Decret n^o 2005-1184).

�

U toksikolo�ku literaturu se uvodi novi sindrom intoksikacije (Diaz 2005), (Barceloux D. G. 2008),� (Saviuc,� Danel 2006) �dok autori novijih� gljivarskih i mikolo�kih knjiga prihva?aju znanstvenu spoznaju (Boccardo F., Traverso M., Vizzini A., Zoi M. 2008), �(Davidovi?, M., 2006),� (Flik M.2010),� (Kuo & Methven 2010) (Uzelac 2009) i mnogi drugi ovdje ne navedeni,� dok� postoje� i drugi,� poznati autori koji� jednostavno zanemaruju gore navedene ?injenice.

�

�

Zaklju?ak

Conclusion

�

Prakti?na va�nost determiniranja upotrebljivosti samoniklih gljiva je od iznimnog zna?aja za zdravlje ljudi.�� Po�to su znanstveni� uzorci intoksiciranih� osoba mali i nedostupni znanosti zbog razli?itih razloga, znanstvena istra�ivanja provedena u Francuskoj i Poljskoj� na�� Tricholoma equestre se smatraju velikim doprinosom toksikologiji, mikologiji� i gljivarenju u Europi.

Tricholoma equestre izaziva rabdimiolizu ako se konzumira nekoliko dana za redom.� Velika koncentracija pojedinih supstanci akumuliranih u gljivama� nepovoljno utje?e� na metabolizam ?ovjeka,� a u 25% navedenih primjera tragi?na posljedica je bila smrt.� Tricholoma equestre pokazuje sposobnost apsorbcije te�kih metala i radioaktivnog Cs-137 te je va�an bioindikator.

Zelenkasta vitezovka Tricholoma equestre se ?esto pojavljuje u zemljama jugoisto?ne Europe, ali na ovom podru?ju nije zabilje�en niti jedan medicinski slu?aj intoksikacije ovom gljivom. Iz izvje�?a gljivarskih dru�tava iz Hrvatske gljiva se povremeno konzumira ali nikada u opetovanim koli?inama (vi�e obroka uzostopno). U Bosni i Hercegovini�� nije popularna� kao jestiva gljiva. Tricholoma equestre je toksi?na gljiva i kao takvu je treba tretirati u gljivarskoj literaturi.

�

�

Literatura:

Literature:

�

1. Afssa Saisine n^o 2002-SA-0285. Avis de l�Agence francaise de securite sanitaire des aliments relatif a une demande d�evaluation en terme de sante publique du risque� eventuel liea la consommation de Tricholome equestre.
2. Anand, J.S., Chwaluk, P., Sut, M.(2009): Acute poisoning with Tricholoma equestre.Przegl Lek. 66(6):339-40.
3. Anand, J.S., Chwaluk, P. (2010): Acute intoxication with Tricholoma equestre--clinical course. Przegl Lek. 67(8):617-8.
4. Barceloux D.,G. (2008): Medical toxicology of natural substances: foods, fungi, medicinal herbs, plants, and venomous animals,� John Wiley and Sons Inc, Canada
5. Bazala, M.A., Bystrzejewska-Piotrowska, G. , Cipakova, A. (2005) Bioaccumulation of Cs-137 in wild mushrooms collected in Poland and Slovakia, Nukleonika,� 50:S15-S18
6. Bedry, R., Baudrimont, I., Deffieux, G., i drugi. (2001): "Wild-mushroom intoxication as a cause of rhabdomyolysis". N. Engl. J. Med. 345 (11): 798�802
7. Beug, M.W.(2009): Worldwide Mushroom Poisoning, Diagnosis and Treatment:
8. Breitenbach, J., Kranzlin, F.,1995. Fungi of Switzerland, Vol. 4, Mycological society, Lucern
9. Comments on Some of the Recent Research, Fungi,Volume 2:3 2009.
10. Boccardo F., Traverso M., Vizzini A., Zotti M. (2008):Funghi d'Italia, Zanichelli, Bologna
11. Decret n^o2005-1184 du 19 septembre 2005 portant interdiction deplusieurs especes sous especes ou varietes de champignons. Le Journal Of?ciel de la Republique Francaise 0220 le 21 septembre
12. Karlson-Stiber C, Persson H.(2003)Cytotoxic fungi-an overview. Toxicon. 42(4):339-49.
13. Chodorowski, Z. , Waldman, W. , Sein Anand, J. (2002): Acute poisoning with Tricholoma equestre, Department of Internal Medicine and Toxicology, Przegl Lek. 2002;59(4-5):386-7. Medical University of Gda?sk
14. Chodorowski, Z., Anand, J.S., Grass, M. (2003): Acute poisoning with Tricholoma equestre of five-year old child. Przegl Lek 60:309�310,
15. Davidovi?, M., (2006):Gljive blago na�ih krajeva, Metaphysica, Beograd
16. Deng, H., Yao, Y.J. (2005): Tricholoma equestre, the correct name for T. flavovirens (Agaricales). Mycotaxon. 94:325-9.
17. Diaz, J. H. (2005): Syndromic diagnosis and management of confirmed mushroom poisonings". Critical Care Medicine 33 (2): 427�36
18. Flik, M.(2010):Koja je ovo gljiva, Marso Novi Beograd
19. Horn U. Prasa D. Roth C. Hentschel H. (2005): Acute poisoning with Tricholoma equestre as consequence of simvastatin-mushroom interaction ,poison Information centre Erfurt, Rudolf Virchow Hospital,Glaauchau, Germany. Case report PIC Erfurt 13799
20. Kuo,M., Methven,A.(2010): 100 Cool Mushrooms (First Edition) University of Michigan Press
21. Moukha,S.,Ferandon, C., Beroard, E., Guinberteau,J., Castandet,B., Callac, P., Creppy,E.,Barroso,G., (2013):A molecular contribution to the assessment of the Tricholoma equestre species complex Fungal Biology,117(2): 145�155
22. Nieminen,P., Kirsi,M., Mustonen,A.M.(2006): Suspected Myotoxicity of Edible Wild Mushrooms, Exp Biol Med (Maywood). 231(2):221-8.
23. Lukic,T.(2012):Toksikologija gljiva,Posavska Hrvatska, Slavonski Brod
24. Lee, P-T., Wu, M-L., Tsai,W-J.,Ger, J.,Deng,J-F., Chung H-C. (2001): Rhabdomyolysis: An unusual feature with mushroom poisoning,� National Kidney Foundation, Inc. Published by Elsevier Inc, Volume 38, Issue 4, 1-5.
25. Nieminen,P., K�rj�,V., Mustonen,A-M.(2008): Indications of hepatic and cardiac toxicity caused by subchronic Tricholoma flavovirens consumption,Food and Chemical Toxicology,Volume 46, Issue 2, , Pages 781�786
26. Ma?kiewicz, D., Falandysz,J. (2012): Total Mercury in Yellow Knights (Tricholoma equestre) Mushrooms and Beneath Soils, Bull Environ Contam Toxicol 89:755�758
27. Saviuc, P., Danel, V. (2006): New syndromes in mushroom poisoning. Toxicol Rev 2006; 25:199�209.
28. Petkovi?-Ramad�a,D., Bari�i?, N.(2010): Dijagnostika i terapija neuromuskularnih bolesti: neuromuskularne bolesti- novosti u dijagnostici i terapiji,� Medicinska naklada Zagreb
29. Riva, A. (1988): Fungi Europaei, Tricholoma (Fr.) Staude, Saronno
30. Takahashi, A., Agatsuma, T., Ohta, T., Nunozawa, T., Endo, T., Nozoe, S.(1993): Russuphelins B, C, D, E and F, new cytotoxic substances from the mushroom Russula subnigricans Hongo. Chem Pharm Bull 41:1726�1729,
31. Uzelac.B.,(2009) Gljive Srbije i Zapadnog Balkana,BGV Logik, Beograd
32. Wigniewski, M. (2008): Badanie toksycznego dzialania gaski zielonki (Tricholoma equestre) na miesnie poprzecznie pr?zkowane myszy, Rozprawa doktorska, Gdansk

�

http://www.speciesfungorum.org/Names/SynSpecies.asp?RecordID=176119

http://www.mycobank.org/BioloMICS.aspx?Table=Mycobank&Rec=123111&Fields=All

Pregled

�

Sakupljanje samoniklih plodova i gljiva iz na�ih �uma i njihova upotreba� za potrebe ?ovjeka datira iz neolitskog vremena. Ova djelatnost nosi sa sobom i veliku opasnost u konzumiranju jer dio tih plodova producira za ?ovjeka toksi?ne metabolite pa su slu?ajevi intoksikacije gljivama ?esti. Istra�ivanja toksi?nosti pojedinih vrsta su vrlo zahtjevna jer je te�ko prona?i eksperimentalne uzorke pa je svako znanstveno istra�ivanje koje donosi rezultat o statusu dragocjeno. Izme?u 1992.i 2000.� godine u Francuskoj je utvr?eno 12 slu?ajeva intoksikacije gljivama koji se neupitno dovode u vezu sa Tricholoma equestre , a tijekom prvog desetlje?a 21. stolje?a jo� 4 slu?aja u Poljskoj. Novi sindrom je nazvan�� �odgo?ena miotoksi?nost� s naknadnom rabdiomiolizom� u kojem se prvi simptomi pojavljuju jedan do tri� dana poslije konzumacije gljiva a smrtna posljedica je 25%. Definiranje upotrebljivosti i toksi?nosti gljive Tricholoma equestre na primjeru slu?ajeva intoksikacija iz Francuske i Poljske od iznimne su va�nosti za gljivarska, mikolo�ka i medicinska istra�ivanja. Uz nova taksonomska istra�ivanja ustanovljena molekularnom sekvencijom ?ine zna?ajan doprinos u smanjenju broja intoksiciranih u populaciji osoba koje se bave prikupljanjem gljiva.

�

Summary

�

Picking wild fruit and mushrooms in our woods and using them for the human needs date from neolithic. This activity brings about a great danger of consumption since some of these fruits and mushrooms cause toxic metabolic activities in people and therefore the cases of intoxication are frequent.The research of toxicity of certain species is very demanding since it is difficult to find experimental sample,so any scientific research that produces the result about the status is valuable.Between 1992-2000 in France,12 cases of mushroom intoxication were reported,which are undoubtedly connected with Tricholoma equestre , and during the first decade of the 21st century four more cases in Poland. The new syndrome has been called �delayed myotoxicity with subsequent rhabdomyolysis�, in which first symptoms appear one to three days after mushroom consumption and death consequence is 25%. Defining the usefulness and toxicity of Tricholoma equestre mushroom based on the cases of intoxication in France and Poland is of great importance for mushroom, mycology and medical research.

Together with new taxonomy that was found out with molecular sequence, they contribute to the decrease in the number of intoxicated people among those who pick mushrooms.

�

At the request of sending the full text in English for free.

e-mail: svijet.gljiva1 @ gmail.com

�

[1] Rabdomioliza je sindrom uzrokovan o�te?enjem membrane mi�i?ne stanice i izlijevanjem sadr�aja stanice u me?ustani?ni prostor i plazmu (Petkovi?-Ramad�a, Bari�i?, 2010)

[2] patolo�ke aktivnosti k" alt="Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiva na�ih �uma" style="width:230px;height:160px;margin:3px 5px 3px 5px;" />

Luki?, T., Balen,I. (2013) Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiva na�ih �uma. "Na�e �ume" br. 29-30 str. 28-33. � Tomislav Luki? Ivan Balen � Tricholoma equestre-smrtno otrovna gljiva na�ih �uma Tricholoma equestre-deadly poisonous mushrooms of our forests � Abstract � In the... Više...

Budi prvi i komentiraj! 28 Kol 2013 Klikova:34206

Gljive kao indikator zaga?enja

Pojedine vrste gljiva tijekom vegetacije lako apsorbiraju supstance iz okoli�a koje su ve? poznate kao toksi?ne npr. te�ki metali, pesticidi, herbicidi, insekticidi� i radionuklidi.Gljive imaju selektivnu sposobnost� akumuliranja elementa kao... Više...

Budi prvi i komentiraj! 05 Svi 2013 Klikova:11069

Clitocybe amoenolens-nova otrovna gljiva

Ve? nekoliko desetlje?a lista poznatih otrovnih gljiva stalno raste, kao rezultat slu?ajeva trovanja do kojih je do�lo ponekad zbog konfuzije i neznanja, a ponekad zbog poku�aja konzumiranja vrsta koje su... Više...

Budi prvi i komentiraj! 03 Tra 2013 Klikova:11420

Aflatoksini

Gljive u svojoj osnovnoj funkciji lu?e primarne i sekundarne metabolite. Primarni metaboliti su vrlo razli?iti i slo�eni kemijski spojevi (aminokiseline, ve?ina ugljikohidrata, lipidi) koji su neophodni za rast... Više...

Budi prvi i komentiraj! 17 Ožu 2013 Klikova:5797

Najstariji fosil gljiva Prototaxites

Foto:www.news.uchicago.edu

Rod Prototaxites opisuje zemaljske organizme koji su otkriveni kao fosili a datiraju iz vremena kasnog silura i ranog devona (420 - 350 milijuna godina prije Krista) . Prototaxites je fosilna forma vrlo sli?na trupcu drveta promjera oko 1 metra a visine do gotovo 8 metara koja je sastavljena od isprepletenih cijevi promjera samo 50 mikrometara. Prvi ovakav fosil prona?en je je 1843. godine, a opisao ge je John William Dawson 14 godina poslije kao crnogori?no drvo. Ubrzo je� ova hipoteza bila ugro�ena, ali je originalno ime Prototaxites ostalo. Vi�e od 150 godina trajale su razli?ite rasprave i tuma?enja zagonetnog nalaza, a fosili su s vremenom pronala�eni� diljem svijeta. Najvi�e primjeraka prona?eno je u Kanadi i Saudijskoj Arabiji. Fosil je ostao velika enigma sve do po?etka 21. stolje?a.

Foto:news.chicago.edu

Znanstvenik Francis Hueber� sa �Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Washingtonu 2001. godine aktualizira teoriju iz 1911. , a koja ima najvi�e upori�ta u novijim znanstvenim istra�ivanjima. Tvrdi na temelju morfolo�kih podataka sa fosila da je Prototaxites gljiva za dana�nje spoznaje ogromnih dimenzija koja je izumrla oko 350 milijuna godina prije Krista. Ideja je do?ekana sa velikom nevjericom i skepticizmom. Velika potvrda ove teorije dogodila se 2007. godine kada su znanstvenici sa Sveu?ili�ta u Chicagu i Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Washingtonu, DC, prona�li� nove dokaze i kona?no rije�ili tajanstveni identitet onoga �to je jedan od naj?udnijih organizama koji su ikada �ivjeli na na�em planetu. Kevin C. Boyce sa suradnicima su na osnovu analize izotopa ugljika C-12 i C-13 te analize o unutarnjoj strukturi organizma dali dokaze kako se radi o gljivi. Naime u vrijeme 420 � 350 milijuna godina zemlju su nastanjivale biljke koje su svoju strukturu tvorile procesom fotosinteze koriste?i� uglji?ni dioksid iz atmosfere u to?no poznatim omjerima izotopa ugljika C-12 i C-13. Omjer ovih izotopa kod fosila Prototaxites nije identi?an a isklju?eno je odstupanje zbog utjecaja geolo�kih procesa. Ovaj nalaz u stvari zna?i da je gljiva Prototaxites koristila kao hranu gotove proizvode nastale fotosintezom iz tada�njih biljaka i paprati kao �to to ?ine i dana�nje gljive zaklju?ili su �Boyce, Hotton i njihove kolege 2007. godine.

Pi�e:Tomislav Luki?

� Foto:www.news.uchicago.edu Rod Prototaxites opisuje zemaljske organizme koji su otkriveni kao fosili a datiraju iz vremena kasnog silura i ranog devona (420 - 350 milijuna godina prije Krista) . Prototaxites je fosilna... Više...

Budi prvi i komentiraj! 11 Ožu 2013 Klikova:10849